Ministarstvo saobraćaja raspisalo je tender za održavanje redovnih avio-linija od javnog interesa između Podgorice i Brisela, Pariza, Frankfurta, Zagreba i Barija, za šta je opredijeljeno 4,79 miliona eura bez PDV-a, odnosno ukupno 5,8 miliona eura sa uračunatim porezom.
Otvoreni postupak javne nabavke mogao bi predstavljati značajnu poslovnu priliku za državnu avio-kompaniju ToMontenegro, koja posluje pod brendom Air Montenegro. Tender, međutim, nije rezervisan za nacionalnog prevoznika, već ponude mogu dostaviti sve avio-kompanije koje ispune uslove propisane tenderskom dokumentacijom.
Postupak je podijeljen na pet posebnih partija, što znači da prevoznici ne moraju konkurisati za svih pet linija, već mogu dostaviti ponudu za jednu ili više destinacija, u skladu sa raspoloživom flotom, kapacitetima i poslovnim planovima.
Najviše novca opredijeljeno je za liniju Podgorica–Brisel–Podgorica, čija je procijenjena vrijednost 1,49 miliona eura bez PDV-a. Za letove prema Parizu planirano je 1,05 miliona, za Frankfurt 912.660 eura, za Bari 680.742 eura, dok je za liniju prema Zagrebu predviđeno 661.790 eura. Ukupna procijenjena vrijednost svih pet partija iznosi 4.793.388,43 eura bez PDV-a.
Najmanje tri povratna leta sedmično
Za svaku od pet destinacija propisana su najmanje tri povratna leta sedmično, a prevoznik će morati da koristi mlazni avion sa najmanje 110 sjedišta.
Linije prema Briselu, Zagrebu i Bariju trebalo bi da budu održavane tokom cijele godine.
Letovi između Podgorice i Pariza, odnosno Frankfurta, predviđeni su tokom zimske sezone, kada je ponuda avio-prevoza iz Crne Gore tradicionalno slabija nego u ljetnjim mjesecima.
Ugovori će važiti godinu od dana zaključivanja, odnosno do utroška ugovorenih sredstava. Izabrani prevoznik moraće da počne sa pružanjem usluge najkasnije 90 dana nakon potpisivanja ugovora.
Ministarstvo je obrazložilo da se postupak sprovodi kako bi se obezbijedila stabilna, kontinuirana i predvidiva povezanost Crne Gore sa važnim evropskim administrativnim, ekonomskim i turističkim centrima.
Tender bi trebalo da doprinese mobilnosti građana, ali i da podrži privredu, turizam, investicije, poslovnu zajednicu i proces evropskih integracija, posebno na linijama koje tržište tokom cijele godine ne obezbjeđuje u dovoljnom obimu.
Prilika za Air Montenegro
Za Air Montenegro tender bi mogao biti posebno značajan jer bi kompaniji omogućio da ojača zimski red letjenja i smanji poslovni rizik na linijama na kojima prihodi od prodaje karata nijesu dovoljni da pokriju sve troškove.
Državna kompanija već u svojoj ponudi ima direktne letove između Podgorice i Pariza, kao i između Podgorice i Frankfurta, pa bi eventualno dobijanje tih partija moglo da obezbijedi kontinuitet i veću stabilnost saobraćaja prema Francuskoj i Njemačkoj.
Novi posao mogao bi predstavljati i priliku da Air Montenegro proširi mrežu na Brisel, Zagreb i Bari, pod uslovom da kompanija procijeni da raspoloživom flotom može ispuniti zahtjev od najmanje tri povratna leta sedmično.
Dio destinacija obuhvaćenih tenderom ima poseban značaj i u istoriji nekadašnjeg nacionalnog prevoznika Montenegro Airlinesa.
Ta kompanija održavala je redovne letove prema Parizu i Frankfurtu, dok je Bari imao posebno mjesto u njenoj istoriji. Prvi komercijalni let Montenegro Airlinesa obavljen je 7. maja 1997. godine upravo na relaciji Podgorica–Bari, avionom tipa Foker 28. Bari se kasnije pojavljivao i među čarter destinacijama kompanije.
Zbog toga se tender može posmatrati i kao mogućnost da sadašnji nacionalni prevoznik obnovi ili dodatno učvrsti dio mreže koju je ranije koristio Montenegro Airlines. Ipak, ishod će zavisiti od toga da li će se Air Montenegro prijaviti, za koje partije će dostaviti ponudu i kako će njeni uslovi biti rangirani u odnosu na konkurenciju.
Država pokriva razliku između troškova i prihoda
Procijenjeni iznos tendera ne znači da će izabranim avio-kompanijama automatski biti isplaćena puna vrijednost ugovora.
Naknada će se obračunavati na osnovu stvarnih prihoda i opravdanih operativnih troškova svakog realizovanog povratnog leta.
U prihode će se računati novac od prodaje karata, prevoza tereta i pošte, kao i dodatni prihodi koje prevoznik ostvari tokom povratnog leta.
S druge strane, u priznate operativne troškove ulaze naknade za putnike, preleti, gorivo, troškovi posade, osiguranje, održavanje aviona, prihvat putnika, marketing, distribucija, administrativni troškovi i amortizacija.
Prevozniku će biti priznata i takozvana razumna dobit od pet odsto. Državna naknada predstavljaće razliku između operativnih troškova uvećanih za tu dobit i prihoda ostvarenih na konkretnoj liniji.
Avio-kompanija će uz mjesečne fakture morati da dostavlja detaljan obračun za svaki realizovani povratni let pojedinačno, kako bi Ministarstvo moglo da kontroliše prijavljene prihode, troškove i iznos naknade.
Cijena donosi 90 bodova
Ponude neće biti ocjenjivane isključivo na osnovu najniže cijene.
Ponuđena cijena po povratnom letu nosiće najviše 90 od ukupno 100 bodova, dok će preostalih deset bodova biti dodjeljivano na osnovu ponuđenog kapaciteta aviona.
Minimalni uslov je mlazni vazduhoplov sa 110 sjedišta, ali će ponuđač koji ponudi avion sa većim brojem mjesta moći da dobije više bodova u dijelu kriterijuma koji se odnosi na kvalitet.
Kao najpovoljnija biće izabrana ponuda sa najvećim ukupnim brojem bodova za cijenu i broj sjedišta.
Izabrani ponuđač moraće da dostavi garanciju za dobro izvršenje ugovora u vrijednosti od deset odsto ukupnog iznosa ugovora.
Tender predviđa i sankcije za otkazivanje letova. Ukoliko prevoznik otkaže let bez saglasnosti radnog tima Ministarstva, mjesečna naknada biće umanjena za 2.000 eura za svaki otkazani let.
Let će moći da bude otkazan uz saglasnost naručioca, nakon što avio-kompanija dostavi pisano obrazloženje najkasnije 15 dana prije planiranog povratnog leta. Svako otkazivanje moraće da bude navedeno i obrazloženo u mjesečnom izvještaju.
Ponude se mogu dostavljati do 31. avgusta 2026. godine u podne, kada je zakazano i njihovo otvaranje.
Izvor: Bankar.me
