Nakon što su brojni italijanski mediji objavili da se Crna Gora našla na preliminarnoj listi zemalja u kojima bi Evropska unija mogla da osnuje nove centre za prihvat migranata i da je takav predlog dala upravo premijerka Italije Meloni, oglasio se saopštenjem i crnogorski premijer Milojko Spajić i naveo da još niko nije o tome razgovarao.
“A kad bude ta inicijativa na stolu, naš odgovor će biti negativan. Crna Gora ostaje pouzdan partner Evropskoj uniji u zaštiti zajedničkih granica, kao i upravljanjem migratornih kretanja. Međutim, svaka odluka koja se tiče naše države biće donijeta odgovorno, transparentno i isključivo u skladu sa interesima građana Crne Gore”, saopštio je Spajić.
Nekadašnji diplomata i ambasador Miodrag Lekić za RTCG navodi da je iznenađujuće djelovala informacija da se i Crna Gora našla na preliminarnoj listi zemalja u kojima bi Evropska unija mogla da osnuje nove migrantske centre.
Izjavio je da je važno da imamo reakciju zvaničnika, ali da su mu pojedine okolnosti dosta čudne.
“Mislim da je dobro što je premijer intervenisao. Međutim, teško je povjerovati da je Italija tako unilateralno sama, gledajući mapu, odredila Crnu Goru kao moguću zemlju za taj prihvat izbjeglica koje bi se usmjerile ka Evropi i Italiji. Teško je povjerovati da neko o tome nije razgovarao. Ali ja sad ne bih ulazio u misteriju kako je došlo do te ideje. Izražavam određenu rezervu da je Italija sama došla na taj predlog, na tu inicijativu i da se čeka odgovor iz Crne Gore, tako da neko vjerovatno jeste negdje na nekom nivou razgovarao”, smatra Lekić.
Poručuje i da kampovi u susjednoj Albaniji nisu dali očekivane rezultate.
“Oni su to uradili prije tri godine. To još nije počelo. Čak je bila jedna scena ovako nadrealna, filmska, da je brod sa migrantima krenuo prema tom mjestu u Albaniji, a onda je uslijedila odluka suda, pravosuđa. U Italiji je pravosuđe autonomno, predstavlja granu vlasti koja odlučuje u domenu zaštite zakona, Ustava i oni su odlučili, odnosno donijeli, određenu odluku da to nije u skladu sa normama, kako italijanskim, tako i evropskim. I taj centar nije zaživio. On nije daleko od naše granice. Ne znamo gdje je planirano ovo u Crnoj Gori. Evo, to sad ostaje mali triler i određena misterija kako se došlo na ovu ideju, da li tako samostalno ili je neko ipak razgovarao”, kaže Lekić.
Saopštio je i da je migrantska kriza izuzetno komplikovano pitanje, te da je i Evropa velikim dijelom odgovorna za to jer je podržavala, a djelimično i učestvovala u ratovima koji su ovu krizu u najvećoj mjeri izazvali.
Pokušaj pojedinih članica Unije da smanje priliv migranata na svojoj teritoriji je legitiman, kaže ekspert za migraciono pravo Bojan Bugarin. Poručuje, međutim da nema bojazni da će Unija imperativno od drugih država zahtjevati eventualno otvaranje centara.
“To je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i to je nešto što bi se moralo sporazumno riješiti, kao što je Italija uradila sa Albanijom. Dakle, ne postoji obaveza Crne Gore, ni u pristupnim pregovorima, niti u okviru migracionog prava i migracione politike da prihvatimo određeni broj migranata”, kaže Bugarin.
Centri za migrante koje predlaže Italija već funkcionišu u Albaniji, na osnovu Sporazuma između dvije države 2023.
Migranti se u tim centrima do sada nijesu zadržavali dugo, eventualno njihov veći priliv, kako tvrdi Bugarin, ne može biti opasnost za Crnu Goru.
“Granice su zaštićene, dobro se čuvaju. S druge strane, mislim da i Albanija ne bi mogla i ne bi smjela sebi da dozvoli, bilo kakve epizode gdje bi se možda ti migranti lagano iz Albanije mogli prebaciti u Crnu Goru. Dakle, ja mislim da tu generalno nema neke opasnosti”, ocjenjuje Bugarin.
U Crnoj Gori već postoje centri za prihvat migranata i tražilaca azila u Spužu i Božaju, ali oni služe isključivo za privremeni smještaj i prvu pomoć osobama koje se već nalaze na teritoriji države ili su u tranzitu. Centri koje predlaže Italija bili bi namijenjeni za migrante uhvaćene na granicama širom Unije gdje bi čekali povrat za matične države.
Inače, završen je sastanak ministara unutrašnjih poslova posvećen krizi u Seuti kada je došlo do tragedije i stradanja gotovo stotinu migranata koji su pokušali da uđu u Evropsku uniju.
Evropska komisija pozvala je na zajedničko djelovanje u zaštiti granica nakon masovnog ulaska migranata iz Maroka. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen poručila je da je sada najvažnije pojačati sigurnost na najosjetljivijim graničnim tačkama.
Izvor: RTCG
