Nastavljena je sjednica Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), na kojoj se govorilo o pristupnim pregovorima, vladavini prava i zaštiti životne sredine. Podnijeto je sedam amandmana poslanika Skupštine Crne Gore, dok su 15 podnijeli evropski poslanici.
Odbijeni su svi amandmani hrvatske poslanice Sunčice Glavak, a kojima je bilo obuhvaćeno više otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske. Između ostalog, to jeobeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, tabla postavljena na ulazu u taj objekat, procesuiranje ratnih zločina, potraga za nestalim osobama, imovinski sporovi hrvatskih porodica, povratak školskog broda „Jadran“ i razgraničenje.
Glavak je zahtijevala i da da se konkretni rezultati u rješavanju tih pitanja uzimaju u obzir prilikom ocjene napretka Crne Gore u pregovorima, posebno u okviru poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.
Amandman su podržala tri eurposlanika, dva su bila protiv, a predlog nije podržao ni jedan crmogorski poslanik.
Posebnu pažnju izaziva amandman kojim se predlaže da se otvorena pitanja sa susjednim državama rješavaju kao dio procesa evropskih integracija i prije pristupanja EU, umjesto da budu jasno odvojena od pregovaračkog procesa.
Amandman poslanika Vasilija Čarapića prihvatili su svi evropski i crnogorski poslanici.
Čarapić je kazao da se amandman odnosi na realnost da je Vlada usvojila sve pregovaračke pozicije i poslala ih Evropskoj komisiji, što znači da do kraja godine imamo formalno uslove za evaluaciju preostalih 12 pregovaračkih pozicija.
“Svi se nadamo da će se pristupanje Crne Gore EU desiti za vrijeme aktuelnog mandata Evropskog parlamenta”, rekao je Čarapić.
Poslanik DNP-a Vladislav Bojović predložio je da se tačka 5 dopuni rečenicom da POSP uočava da ustavne promjene mogu doprinijeti jačanju pozicije tužilaštva na način da se stvori četvrta grana vlasti i preporučuje akterima u Crnoj Gori da to prate. On smatra da je to loše za Crnu Goru.
Poslanica NSD-a Jelena Božović kazala je da ne može podržati predlog Bojovića jer je to usvojeno kroz ustavne izmjene u Skupštini.
“Smatram da ustavnim promjenama nije usvojeno ono što sam ja predložio”, kazao je on.
Amandman nije dobio saglasnost ni evropskih, ni crnogorskih poslanika.
Na početku sjednice, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da očekuje da države članice cijene obim reformi koje je Crna Gora sprovela u posljednje dvije godine.
Kao jedan od najbitnih projekata iz oblasti zaštite prirode navodi uspostavljanje predloga za stvaranje ekološke mreže Natura 2000, a drugi Ulcinjska solana.
“Iako je proglašen parkom prirode, do prije dvije godine nije bilo precizirano ko upravlja njime”, objasnio je.
Kopredsjedavajući iz Evropskog parlamenta Tomas Vajc saopštio je da vvidi napredak kada je riječ o ekologiji. Ipak, da se sve ne završava usvajanjem Poglavlja 27.
“Još uvijek imate u Pljevljima pogon koji treba zatvoriti, ali obnovljivi izvori energije mogu funkcionisati samo ako nađemo alternativne poslove za rudare i ljude zaposlene u Termoelektrani”, kazao je Vajs.
Kopredsjedavajući Dejan Đurović je naglasio da je Crna Gora dobila posljednje zeleno svijetlo za zatvaranje poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, čime su, kako navodi, pokazali da ne žele da Crna Gora bude ekološka država samo na papiru i Ustavu.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Mirsad Nurković je rekao da ukoliko ne razvijemo cirkularnu ekonomiju, koja podrazumijeva korištenje otpada u ekonomske svrhe, nećemo do kraja imati pozitivne efekte.
Izvor: RTCG
