Generacija Z ne zna dovoljno o holokaustu i nacistima. Netflix to želi promijeniti jer uprkos brojnim dokumentarcima, filmovima, emisijama i knjigama o Drugom svjetskom ratu, čak 63 odsto američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je šest miliona Jevreja ubijeno u holokaustu.
Ove podatke je pokazalo istraživanje koje je 2020. godine sprovela Konferencija o jevrejskim materijalnim zahtjevima protiv Njemačke.
Istraživanje je pokazalo i da 48 odsto njih ne zna imenovati nijedan koncentracioni logor, a Netflix se nada da će to promijeniti sa novim dokumentarcem.
Hitler and the Nazis: Evil on Trial, ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata.
Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku.
Tako na primjer, uz intervjue sa akademicima i arhivske snimke tipične za dokumentarce o Drugom svjetskom ratu, prikazuje glumce koji rekreiraju ključne trenutke u istoriji rata, dajući seriji dojam gledanja nijemog filma.
Hitlerova lična istorija otkriva nekoga ko je želio da bude slavan od vrlo mlade dobi. Rođen u Austriji, sanjao je o tome da postane poznati umjetnik. No, odbio ga je vrhunski bečki institut za likovnu umetnost jer je mogao slikati samo pejzaže, a nije baš dobro slikao ljude.
„Izopačenost moralnih prioriteta“
Dok je nekoliko godina živio u skloništu za muškarce, prodavao je slike kopirane sa razglednica. „Njegov svjetonazor oblikovan je okrivljivanjem drugih ljudi za njegovu nesreću i bijesnim antisemitizmom koji je u to vrijeme postojao u Beču“, rekao je za TIME Joe Berlinger, reditelj Hitler and the Nazis: Evil on Trial.
U drugoj epizodi glumci rekonstruišu opsesiju mladog Hitlera svojom nećakom Geli Raubel početkom 1930-ih. Mladi nacistički vođa želio je da ona postane velika operska pjevačica i plaćao joj je časove pjevanja, a čak su i živjeli zajedno u Minhenu, što je u lokalnoj štampi pokrenulo glasine da su u vezi. No, smatrala ga je previše dominantnim te se 1931. upucala Hitlerovim pištoljem u njegovom stanu. Skandal je bio u svim novinama, ali nije uticao na Hitlerovu popularnost.
Peta epizoda dokumentarnog serijala istražuje ključni trenutak kada su nacističke vođe počeli graditi logore za istrebljenje. Oficiri su ubijali Jevreje, a mnogi su pritom mnogo pili kako bi se nosili sa time. Prema istoričaru bostonskog univerziteta Devinu Pendasu, nacističke vođe su tražile efikasniji način masovnog ubijanja Jevreja kako bi zaštitili dobrobit oficira.
“Ovo pokazuje izopačenost moralnih prioriteta koje imaju nacisti. Priznaju da je ovo emocionalno traumatično – ali samo za ubice“, kaže Pendas u serijalu. Nacističke vođe finalizirali su planove za masovno istrebljenje jevrejskog stanovništva na Wannsee konferenciji 20. januara 1942. u Berlinu, a plan je postao poznat kao „konačno rješenje“.
Epizoda potom pokazuje kako je „konačno rješenje“ ostalo uglavnom nepoznato široj javnosti sve dok snimci zločina nisu prikazani tokom Nirnberškog procesa (1945.-1946.), međunarodnog suđenja sazvanog nakon Drugog svjetskog rata kako bi se nacističke vođe privele pravdi.
Tužitelji su prikazali snimke mrtvih tijela koje su snimili vrhunski filmski stvaraoci tog vremena, Roman Karmen, John Ford i Budd Schulberg.
“Neki od optuženika doduše pognu glavu od stida, no, dosta njih izgleda kao da im je dosadno što je prilično užasavajuće ako se uzme u obzir da su ti optuženici odgovorni za ono što im se stavlja na teret“, objašnjava Pendas.
Berlinger se nada da će dokumentarna serija pokazati mlađim gledaocima širom svijeta da je „demokratija krhka“ i pomoći im da bolje uoče autoritarce u vladama. Kroz istoriju i užase holokausta – propagandu i dehumanizaciju ovo je upozorenje novim generacijama je da „normalni ljudi mogu činiti užasne stvari“.
Izvor: Index Magazin
