Mnogi ljudi pate od glavobolje tokom vremenskih promjena i tokom vlažnih i vrućih ljetnjih dana, koje se najčešće manifestuju tupim bolom ili pritiskom u gornjem dijelu glave.
Obično je prate umor, pospanost i nedostatak koncentracije i usporenost u obavljanju svakodnevnih zadataka.
Srećom, postoji način da ublažite bol, tako da ne morate odmah da posežete za tabletom. Pokušajte prvo da se istuširate hladnom vodom, rashladite zglobove i vrat ili se cijeli istuširajte. Ovo će vas osvježiti i vjerovatno smanjiti bol. Ako je napolju svjež vazduh, prošetajte nekoliko minuta, jer i to često pomaže.
Osim toga, vodite računa da pijete više tečnosti, jer jedan od uzroka glavobolje može biti dehidracija. Dobar način da to uradite jeste da napunite flašu vodom i držite je sa sobom, tako da možete da popijete nekoliko gutljaja svakih 20 minuta do pola sata. Pomoći će i parče hladne lubenice ili dinje, koje će vas osvježiti i nadoknaditi tečnost.
Laki biljni čajevi, pa čak i kafa (ali samo jedna) takođe se preporučuju da vas razbude, ali imajte na umu da oba sadrže kofein, koji djeluje kao diuretik i može da podstakne dehidraciju, pa nije dobro pretjerivati.
Obavezno izbjegavajte gazirana pića i alkohol, jer oni dovode do povećanog gubitka elektrolita, posebno kalijuma. Zbog toga su obična voda i svježe cijeđeni sokovi najbolji izbor, izbjegavajte one iz prodavnice zbog dodatog šećera. Ne preskačite obroke, jer glad, odnosno pad šećera u krvi, takođe može biti krivac za glavobolju. Ovih dana klonite se dijeta zasnovanih na eliminaciji ugljenih hidrata, jer to može dovesti do iscrpljivanja nivoa glikogena, koji je glavna energija za mozak. Ali birajte zdrave ugljene hidrate, kao što su integralne žitarice, voće i povrće, crna čokolada i slično, jer se oni sporo razgrađuju i neće uticati na skokove šećera u krvi.
Glavobolja može biti i znak da organizmu nedostaju neke vrijedne hranljive materije, prije svega kalijum, magnezijum i kalcijum, pa je dobro voditi računa da ih nadoknadite ishranom. Ova tri minerala se nalaze u vrednim količinama u mnogim vrstama voća i povrća.
Na primjer, među najboljim izvorima kalijuma je pečeni krompir s ljuskom: na 100 grama ima nevjerovatnih 721 mg kalijuma. Poređenja radi, jedna banana sadrži 467 mg kalijuma, ali je važna i zbog znatne količine magnezijuma (22 mg). Sokovi od voća i povrća sadrže i kalijum, ali i druge mineralne materije, posebno zeleno lisnato povrće. Pomenutom kombinacijom minerala bogati su i orašasti plodovi, pa nije loše da ih grickate kada vas boli glava.
