Posljednjeg radnog dana redovnog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, 31. jula, poslanici su odobrili izmjenu sedam zakona koji su direktno povezani sa podacima prikupljenim tokom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, održanog od 3. do 30. decembra prošle godine.
Iako je Uprava za statistiku mjesecima insistirala na promjenama odredbi koje direktno utiču na obradu i objavljivanje podataka prikupljenih tokom prošlogodišnjeg popisa, one su se našle na dnevnom redu tek u posljednjem trenutku, i to na prijedlog opozicione Demokratske partije socijalista. Kako je naveo predsjednik Skupštine Andrija Mandić, o izmjenama se glasalo „u skladu sa dogovorom koji je postignut na relaciji premijer – opozicija“.
Promjene su usvojene uz potpunu saglasnost svih prisutnih poslanica i poslanika, a sa po jednim amandmanom koji je predložio Zakonodavni odbor. Takođe, promjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti pratio je amandman Odbora za ljudska prava, a o zdravstvenoj zaštiti amandman Zdravstvo rad i socijalno staranje.
Kada je procedura u Skupštini okončana, ostala su brojna otvorena pitanja.
Iz Uprave za statistiku Pobjedi je rečeno da „izmjene seta zakona koji se odnose na registre imaju za cilj da omoguće Upravi za statistiku obradu i upoređivanje sa podacima prikupljenih popisom“. Ovakva mogućnost već je precizirana Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Zakonom o zvaničnoj statistici i sistema zvanične statistike, ali su za nastavak aktivnosti morali da se usklade i drugi zakoni.
„Nakon što se završe sve provjere podataka popisa, odnosno upoređivanje sa podacima iz registara, kao i kontrola etničko-kulturoloških karakteristika od strane građana putem softvera, steći će se uslovi za objavu podataka“, precizirali su iz Monstata.
Uz to, plan je da svi podaci sa popisa budu zvanično prezentovani do kraja godine. Biće objavljivani sukcesivno, a tome će, očekivano, prethoditi sve potrebne kontrole podataka. Prvi, ujedno preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.
Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe. U sprovođenju i objavljivanju podataka sa ovog popisa, Monstat se oslanja na iskustva sa ranijih velikih statističkih istraživanja.
„Praksa dosadašnjih popisa bila je da se prvo objave podaci o broju stanovnika i njihovim etničko-kulturološkim karakteristikama, zbog velike zainteresovanosti od strane šire javnosti. Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci, poput pola i starosti osoba, bračnog stanja, državljanstva, znanja stranih jezika, poznavanja rada na računaru, te pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomsku aktivnost stanovništva, podatke o stanovima, domaćinstvima i porodicama“, rekli su Pobjedi iz Uprave za statistiku, navodeći da će se istim smjernicama rukovoditi i pri objavljivanju podataka popisa iz 2023. godine.
S obzirom na to da su preliminarni rezultati popisa već poznati, a to su oni o broju stanovnika, domaćinstava, stanova i naselja, Zakona o popisu nalaže da svi naredni podaci budu objavljeni kao konačni.
No, konačni iznos sredstava koji je država izdvojila za popis iz 2023. godine, biće poznat kada se sve potrebne aktivnosti u potpunosti kompletiraju, od pripreme popisnog materijala, angažovanja i obuke popisivača i onih koji unose podatke u bazu, do sistematizacije, upoređivanja i objavljivanja podataka. Kako je Pobjedi rečeno iz Monstata, njihova je obaveza da do 31. marta detaljno obavijeste Vladu o svim utrošenim sredstvima i izvršenim poslovima koje su imali tokom prethodne godine.
„Pošto se popisne aktivnosti sprovode i u 2024, Uprava za statistiku će pripremiti za Vladu isti izvještaj za ovu godinu do 31. marta 2025. godine“, dodali su iz Monstata.
Dakle, objavljivanje rezultata sada zavisi, prije svega, od termina kada će softver za kontrolu pojedinih podataka biti spreman za upotrebu, što podrazumijeva i nezavisnu reviziju njegovog koda. Prema ranije sprovedenom tenderu, softver bi trebalo da bude završen najdalje do 16. avgusta. U međuvremenu, Monstat treba da izabere IT kompaniju koja će kontrolisati softver, za koju raspisani tender traje do 6. avgusta.
Kako Zakonom o popisu nije definisano koliko dugo će građani moći da provjeravaju svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama, izgleda da će konačan termin objavljivanja podataka sa popisa biti poznat najranije u drugoj polovini avgusta.
Krajnji rok mart 2026
Iz Evropske statističke agencije „Eurostat“ stiglo je do sada više sugestija o što hitnijem objavljivanju podataka sa popisa 2023. No, iz Monstata potcrtavaju da u tome ne kasne.
„Razumljiva je zainteresovanost korisnika za podacima popisa, ali Uprava za statistiku prevashodno vodi računa o poštovanju zakonski definisanih obaveza, te će u skladu sa tim popisni podaci biti objavljeni čim se zadovolje svi preduslovi za njihovu objavu“, rečeno je Pobjedi.
Kada je riječ o rokovima objave podataka, Eurostat je dao jasne smjernice za sve države koje su popis završile u 2021. godini, koja je i bila predviđena za te aktivnosti.
„Podsjećamo da su zemlje članice EU koje su sprovele popis u 2021. godini bile u obavezi da rezultate dostave Eurostatu 27 mjeseci od kraja referentne godine sprovođenja popisa“, saopšteno je iz Monstata.
Kada se taj princip primijeni na crnogorski popis, to znači da bi krajni rok objavljivanja rezultata bio kraj marta 2026. godine.
„Dakle, Uprava za statistiku nije u riziku kašnjenja objave podataka, imajući u vidu da je popis sproveden 2023. godine“, ističu iz Monstata.
Izvor: Pobjeda
