Ove godine sigurno ćemo imati više od 90 tropskih dana, kazao je „Vijestima“ meteorolog Dušan Pavićević.
Prema njegovim riječima, imamo 77 tropskih dana godišnje, a već smo u 68 danu.
„I ne vidim da će neki dan imati ispod 30 stepeni u naredne dvije sedmice, a još nije stigao septembar. To znači da ćemo sigurno imati preko 90 tropskih dana ove godine“, naglasio je on, dodajući da 2024. jeste jedna od najtoplijih godina, ali da smo imali i toplijih.
Tropski dani su, pojašnjava Pavićević, oni sa temperaturom preko 30 stepeni Celzijusa.
„Takvih je tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka bio 70, šezdesetih i sedamdesetih je taj broj pao na 60 dana, od osamdesetih počinje naglo da raste, pa smo od prosječnih 60 tropskih dana godišnje, došli na više od 90“, precizira Pavićević i naglašava da to nije zabrinjavajuće, s obzirom na to da je bilo godina i sa 122 tropska dana.
„Ovo jeste jedna od najtoplijih godina, makar u osam mjeseci, ali imali smo i toplije. Od sedam mjeseci, pet spada među deset najtoplijih otkad se vrši mjerenje“, navodi Pavićević.
On je objasnio da se desio porast temperatura od devedesetih godina prošlog vijeka: „Svi rekordi su srušeni. U avgustu 2017. imali smo deset uzastopnih dana sa temperaturom preko 40 stepeni“.
Uzrok trenutnog talasa visokih temperatura u Crnoj Gori i regionu, kako je objasnio Pavićević, je priliv tople vazdušne mase sa sjevera Afrike.
On je kazao da su ovakvi vremenski uslovi uobičajeni za ovo doba godine i da nisu rezultat klimatskih promjena.
„Nije nikakvo iznenađenje da tokom godine temperature pređu 37-38 stepeni. Neke godine dođu i do 40, neke pređu i 40, ali ništa što se nije već dešavalo, iako je ovo jedna od najtoplijih godina“.
„Od početka avgusta, čak i nekoliko dana jula, imaju temperaturu preko 35 stepeni, iz dana u dan. Nijedna noć u Podgorici nije bila ispod 20 stepeni, ko zna od kada. Ljudi su iscrpljeni, posebno oni slabijeg zdravlja i već u godinama, ali i djeca to teže podnose“, kazao je Pavićević.
On je ukazao na to da visoke temperature utiču na infrastrukturu u Crnoj Gori, tj. na puteve, elektromreže, vodosnabdijevanje…
„Veliki rasponi temperatura tokom cijele godine, od veoma niskih temperatura na sjeveru tokom zime, do veoma visokih u ljetnjim mjesecima i te kako zahtijevaju adekvatan pristup kad se radi o infrastrukturi i nije to ni malo lako održavati u Crnoj Gori. Drugačije je u zemljama gdje su temperature -30, ali ne idu preko +30. Zimi, u pojedinim krajevima i djelovima Crne Gore, temperatura ide i ispod -30, a ljeti preko 40, a sa time se nije lako izboriti i na to moramo biti spremni, o tome se mora voditi računa u svim budućim aktivnostima“, objasnio je Pavićević.
On smatra da će ovaj talas vrućina trajati još nekoliko dana. Građanima je preporučio da „slušaju ljekare, i da unose dovoljnu količinu tečnosti – ne alkohola i gaziranih pića, već vode, da se oblače u skladu sa temperaturom, a da aktivnosti svedu na minimum na otvorenom, posebno nerashlađenom prostoru“.
Pavićević je kazao da trenutno nisu u toku posebne mjere ili upozorenja zbog visokih temperatura.
On je objasnio da postoji rizik od naglih promjena vremena nakon ovog talasa vrućina.
„Toga uvijek ima tokom ljeta, a što se planeta više zagrijava, to su sve veće šanse da se javljaju takve vremenske nepogode, toga je bilo i ranije, ali zadnjih godina se dešava sve češće, i procesi su nešto snažniji“.
Kako je Pavićević najavio, slijedi i dalje toplo vrijeme, nešto malo svježije početkom naredne sedmice kad će biti uslova za pljuskove i grmljavine, možda bude i vremenskih nepogoda, rano je reći tačno, ali stvaraju se uslovi za to“.
Izvor: Vijesti
