Mještani sela Srđevac, Paločak, Poda, Lozna i drugih koja gravitiraju u blizini brda Strmica gdje se planira otvaranje kamenoloma, zabrinuti i razočarani u lokalnu vlast.
Oni su se dopisom obratili Damjanu Ćulafiću, novom ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u kojem su ga detaljno informisali o dešavanjima u vezi sa planiranim kamenolom i od njega zatražili pomoć.
– S obziirom na to da se projektovani kamenolom nalazi na samoj administrativnoj granici opština Bijelo Polje i Berane, vjerujemo da Vam je kao rođenom Berancu dobro poznato ovo područje. Vjerujemo Vam i molimo Vas da nam pomognete u namjeri da od uništenja sačuvamo naša sela i zdravu životnu sredinu. Smatramo da je očuvanje životne sredine i te kako bitno pitanje za Crnu Goru u zatvaranju poglavlja 27. Svjedoci smo da će konstatno uništavanje prirode dovesti do toga da se Crnoj Gori oduzme status ekološke države – stoji u dopisu mještana.
Oni podsjećaju da je ministar Ćulafić nedavno u obraćanju medijima u pozitivnom smislu prokomentarisao proteste mještana po pitanju kamenoloma Bijedići što ih, kako kažu, raduje, ali ističu i da njihov problem nije pomenuo.
– Smatramo da ministar samo nije upoznat što se našeg problema tiče, te smo ga iz tog razloga pisanim putem informisali kako bi znao tačno o čemu je riječ. Isto tako, obavještavamo nadležne da su mještani bili i biće do kraja čvrsti i istrajni u zabrani otvaranja planiranog kamenoloma. Takođe, naglašavamo da ćemo, ukoliko nadležni ne preduzmu odgovarajuće mjere oko raskida ugovora, preduzeti radikalnije mjere, a kao prva biće blokada saobraćaja na magistralnom putu Ribarevine – Berane, u mjestu Srđevac – kaže Juso Dervišević, mještanin Srđevca.
On ističe da su mještani zabrinuti što je Opština Bijelo Polje dala saglasnost na elaborat iako je ministar energetike Saša Mujović na sastanku sa predstavnicima mještana i koncesionarom, firmom „Imperijal“, rekao da saglasnost na elaborat po zakonu daje Agencija za zaštitu životne stedine.
– U lokalnoj upravi su se oglušili i nastavili da rade kao i u prethodnom periodu, sve mimo zakona – ističu mještani i dodaju da je na datu saglasnost izjavljena žalba drugostepenom organu.
Mještani u dopisu informišu ministra Ćulafića da je kompanija „Imperijal“ iz Bijelog Polja po ugovoru o koncesiji od 1. decembra 2020. godine, koji je zaključen sa Ministarstvom ekonomije u tehničkoj vladi Duška Markovića, postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda.
– Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara, a za prvih deset godina predviđena je eksploatacija od 27,291 metar kvadratni, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta. Napominjemo da je kompletan postupak potpisivanja ovog koncesionog ugovora, kao i postupak vođen od strane Opštine, odnosno Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj obavljen bez uključivanja javnosti – mještana, kao i Mjesne zajednice (MZ) Lozna. Poziv za javnu raspravu i tribinu o elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu dostavljen je MZ na dan održavanja, odnosno dva sata nakon početka. Na taj način Opština Bijelo Polje je onemogućila zainteresovanu javnost – mještane da iznesu primjedbe na elaborat i da zahtijevaju određena pojašnjenja od stručnih lica. Zato smo zahtijevali ponovno održavanje javne rasprave – navodi se u dopisu mještana koji je upućen ministru Ćulafiću.
Na nekoliko kilometara udaljenosti trenutno postoje i rade tri kamenoloma
– Na ovom prostoru živi između dvije i tri hiljade stanovnika, koji se pretežno bave poljoprivredom, a mnogi su i organski proizvođači. Radi se o dolini rijeke Lim sa plodnim zemljištem. Brdo Strmica, gdje hoće da otvore kamenolom, prije 50-ak godina pošumljeno je crnim borom. Ako bi došlo do sječe tih četinara, došlo bi i do erozije zemljišta – ističe mještanin Srđo Šćekić.
On smatra da će otvaranje kamenoloma mještanima povrijediti pravo na privatni i porodični život, mnogima će biti ugrožena egzistencija i krenuće iseljavanje.
– Biće nam ugroženo pravo na zdravu, pitku vodu, jer su vodoizvorišta za naša sela na samom brdu. Takođe, 150 metara vazdušne linije nalazi se međunarodni dalekovod, koji će biti ugrožen kada krenu bušenja i miniranja. Uz to, na ovom području, unazad 15 godina, na nekoliko kilometara udaljenosti trenutno postoje i rade tri kamenoloma, od kojih mi trpimo direktne ili indirektne posljedice – ističe Šćekić.
Izvor: Dan
