Ukupan broj registrovanih slučajeva od malih boginja u Crnoj Gori, tokom posljednjih pet mjeseci porastao je na 23, dok zvanični podaci pokazuju da je samo 32 odsto djece uzrasta od dvije godine primilo vakcinu protiv tog oboljenja. U slučaju pogoršanja epidemiološke situacije Institu za javno zdravlje (IJZ) je predvidio predlaganje određenih mjera, koje uključuju zabranu pohađanja predškolske i školske nastave za nevakcinisanu djecu.
Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju dr Nebojša Kavarić ocijenio je za Gradski portal da je samo 32 odsto djece rođene 2022. godine vakcinisano MMR vakcinom.
Naglasio je da djeca rođena 2018. godine imaju obuhvat 83 odsto, dok je generacija 2019 imunizovana 76,7 odsto.
“ Sve mlađe generacije djece imaju manji obuhvat vakcinacijom protiv morbila. Među djecom koja su 2020. godište obuhvat je 69,7 odsto. Što su godišta mlađa, a time i osjetljivija na male boginje, obuhvat MMR vakcinom je nepovoljniji tako da među djecom rođenom 2021. godine je 55,4 odsto, među onom rođenom 2022. obuhvat je 32,1 odsto, a među djecom rođenom u prvih sedam mjeseci prošle godine obuhvat iznosi 13,8 odsto“, istakao je Kavarić
Epidemija morbila u Crnoj gori izuzetno je opasna po zdravlje i živote najmlađih građana Crne Gore, upozorava pedijatar Kavarić.
“ Sobzirom na razloge koji su doveli do epidemije a time i ugrožavanja zdravlja naše djece, opasnost ima jos veći značaj jer definitvno se može zaključiti da nemar i nebriga, površnost, indolentnost čitavog društva prema veoma lošim obuhvatima vakcinacije protiv morbila može i dovelo je do toga da ovog dana strijepimo od noviih slučajeva malih boginja koje ulaze u grad po grad“, smatra Kavarić
Iz Instituta navode da se širom svijeta se svake godine prijavi 36 slučajeva malih boginja na milion osoba, dok oko 135.000 umre.
„Čak jedno od svakih 20-oro djece oboljele od malih boginja oboli od upale pluća, što je
najčešći uzrok smrti od ove bolesti. Otprilike jedno dijete od svakih 1000 oboljelih će razviti upalu mozga koji može dovesti do konvulzija i može ostaviti dijete gluvim ili s intelektualnim teškoćama“, navode iz Instituta.
Podsjećaju da su morbili akutna zarazna respiratorna bolest koja se odlikuje visokom temperaturom, kašljem, konjunktivitisom, pojavom sitnozrnastog crvenkastog osipa, čestom pojavom komplikacija (do 3 od 10 inficiranih razvije neku od komplikacija), a može dovesti i do smrtnog ishoda.
„Virus morbila se najlakše prenosi direktnim kontaktom sa kapljicama sekreta nosa, usta i ždrijela koje zarazne osobe prilikom kijanja, kašljanja ili govora izbacuju u svoju okolinu kao i vazdušnim putem tj. udisanjem aerosola jer virus može ostati u vazduhu pošto inficirana osoba napusti prostoriju. Moguć je i indirektni prenos prilikom kontakta sa nazofaringealnim sekretima svježe kontaminiranim predmetima“, upozoravaju iz ove zdravstvene ustanove.
„Prvi simptomi infekcije virusom malih boginja javljaju se obično sedam do 21 dana nakon kontakta sa inficiranom osobom. Bolest u početku liči na prehladu sa curenjem iz nosa i blago povišenom tjelesnom temperaturom. Oči mogu postati crvene i osjetljive na svijetlo. Kako bolest napreduje, obično tri do sedam dana nakon početka, tjelesna temperatura može da poraste i do 39-40 stepeni Celzijusa. Javlja se ospa koja obično počinje na licu, iza ušiju, a odatle se širi po cijelom tijelu. Ospa traje četri do sedam dana i najčešće je praćena malim bjelim tačkicama (Koplikove mrlje) koje se javljaju na sluznici usne duplje. Osobe oboljele od malih boginja su zarazne dva do četri dana prije i do četri dana nakon izbijanja ospe“, objašnjavaju iz IJZ-a.
Iz ove zdravstvene ustanove, upozoravaju da zbog činjenica da je osoba zarazna i prije pojave ospe otežava epidemiološku kontrolu širenja uzročnika bolesti. Takođe, dodaju da se rizik od daljeg širenja morbila dodatno raste sa početkom nove školske godine.
IJZCG u kontinuitetu poziva roditelje da iskoriste redovne i dodatne termine za vakcinaciju (koje određeni domovi zdravlja organizuju vikendom), da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive (predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportskorekreativne objekte, izlete, ekskurzije…).
Ranije su iz ove zdravstvene ustanove upozorili da trend opadanja broja djece koja su vakcinisana MMR vakcionom.
„Među djecom rođenom 2018. godine obuhvat MMR vakcinom iznosi 83 odsto, među onom koja su rođena 2019. taj obuhvat je 76,7 odsto, a među djecom koja su 2020. godište obuhvat je 69,7 odsto. Obuhvat MMR vakcinom među djecom rođenom 2021. godine je 55,4 odsto, među onom rođenom 2022. obuhvat je 32,1 odsto, a među djecom rođenom u prvih sedam mjeseci prošle godine obuhvat iznosi 13,8 odsto“, saopštili su ranije iz IJZ-a.
Objašnjavaju da se vakcinacija protiv malih boginja sprovodi sa dvije doze. Prva doza vakcine daje se djeci sa navršenih 12 mjeseci života primjenom učinkovite i bezbjedne vakcine koja je u upotrebi širom svijeta više decenija. Druga doza vakcine daje se prilikom polaska u osnovnu školu, u uzrastu od pete do sedme godine.
„Vakcina se daje zajedno sa vakcinom protiv zaušaka i rubeole a dvije doze vakcine su neophodne za adekvatnu zaštitu koja podrazumjeva dugotrajan imunitet. To znači da svako dijete (osim veoma malog broja djece koja se iz medicinskih razloga ne smiju vakcinisati) koje pohađa osnovnu školu u zdravstvenoj dokumentaciji treba da ima upisane dvije doze ove vakcine. Imunitet nakon potpune vakcinacije stvara se u više od 95% vakcinisanih i smatra se dugotrajnim“, apeluju iz IJZ-a.
Iz IJZ-a upozoravaju da epidemiološko povezivanje slučajeva u našoj zemlji dokazuje da je uspostavljena lokalna transmisija virusa, te da se epidemiološka situacija usložnjava, tj. raste rizik od naglog širenja morbila.
U slučaju pogoršanja epidemiološke situacije IJZ je predvidjelo predlaganje određenih mjera, koje uključuju zabranu pohađanja predškolske iiškolske nastave za nevakcinisanu djecu.
„Predlog zabrane pohađanja predškolske nastave za nevakcinisanu djecu može se donijeti nakon prijave epidemije na teritoriji određene opštine i važi za teritoriju te opštine, a u slučaju pojave epidemija u više opština ova mjera se može donijeti na nivou cijele države. Ovo se uređuje naredbama čiji predlog daje IJZCG, usvaja Ministarstvo zdravlja Crne Gore, a nakon objave u Službenom listu Crne Gore nadležna inspekcija kontroliše sprovođenje mjera definisanih naredbom. Druga mogućnost je da se u slučaju pojave oboljelih od morbila u predškolskim i školskim ustanovama, svoj djeci koja nisu vakcinisana u skladu sa uzrastom i kalendarom vakcinacije, rješenjem nadležne inspekcije može se onemogućiti pohađanje predškolske ustanove i škole do isteka dva perioda maksimalne inkubacije od posljednjeg slučaja u toj predškolskoj/školskoj ustanovi. U ovom slučaju, navedena mjera važi za jedinicu (objekat) predškolske/školske ustanove u kojoj se obolijevanje desilo. Za djecu u osnovnoj i srednjoj školi koja po ovom osnovu ne mogu fizički prisustvovati nastavi, neophodno je organizovati online nastavu“, kazali su iz IJZ-a.
Dodaju da djeci kojoj je po ovom osnovu (na jedan od dva gore navedena načina) onemogućena nastava (u predškolskim/školskim ustanovama), ukoliko se vakcinišu omogućava se povratak redovnom pohađanju nastave. Međutim, to ne važi za djecu koja su kontakti oboljele osobe, koja bez obzira na to da li je sprovedena postekspoziciona vakcinacija ne mogu pohađati nastavu 21 dan od poslednjeg kontakta sa oboljelom osobom.
„Boravak svakog nevakcinisanog djeteta u kolektivu (vrtić, sportsko-rekreativni objekti, kao i aktivnosti kao što su izleti, ekskurzije i slično) je rizično, pa se ne savjetuje boravak u kolektivima bez obzira da li zakon u datom momentu to dozvoljava“, upozoravaju iz IJZ-a.
Izvor: Gradski.me
