Njegoš je simbol hrabrosti i dosljednosti u svijetu koji se često pokorava očekivanjima većine, a lekcija čuvarima kulture je da, i u globalizovanom svijetu, identitet i autentičnost ostaju temeljna snaga koja nas povezuje s našim korijenima. Zato sa svakim stvaranjem u kulturi činimo Crnu Goru utemeljenijom na njenom putu vječnosti, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na centralnoj svečanosti povodom Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture.
Naglasila je da je Njegoš crnogorski, ali i evropski pisac, pjesnik, filozof, mislilac, a mi njegovi vječni dužnici, jer je svojim djelima univerzalnog značaja Crnu Goru učinio ravnopravnim dijelom bogate i raznovrsne evropske i svjetske baštine.
„Stoga smo proglašenjem Njegoševog dana – crnogorskim praznikom kulture, bar djelimično vratili dug velikanu naše istorije i naše književnosti. Takođe, državni praznik u slavu vladara, duhovnika, ali i pjesnika- Dan kulture- govori koliko nam je važno i stalo, i da nas kultura pokazuje kao državu. Kultura je mir, umjetnost je mir- i zato je ovo praznik koji pripada svima nama. Naš praznik raste, kao i naša kultura i to je divno saznanje“, rekla je Vujović u Crnogorskom narodnom pozorištu.
U svom pjesništvu Njegoš, kako je ukazala, bilježi kosmičku dramu stvaranja i dramu nešeg individualnog postojanja, i mi se osvrćemo se na duh i misao koja nas već gotovo dva vijeka inspiriše i prosvjetljuje.
“Prenio nam je viziju univerzuma u kojem se ljudska volja neprestano bori sa silama koje nadilaze našu moć razumijevanja, donoseći poetizovanu kosmologiju i potragu za smislom koja nas podsjeća da smo svi, na svoj način, putnici u vremenu, zarobljeni između neba i zemlje“, riječi su Vujović.
Kao pjesnik, mislilac i filozof, Njegoš spaja pjesnički jezik sa filozofskim idejama, religioznim iskustvom i simbolikom, onako kako danas iznad nas stoji imperativ kulture.
„Njegoš je našao ono što je najbliže istini -spoznaju o neizrecivosti univerzuma. Od njega smo naučili da se naša bitka ne odvija samo na bojnim poljima već i unutar nas samih, u suočavanju sa sopstvenim slabostima i strahovima. Njegoševa misao, vodi nas kroz tamne i svijetle predjele duše, otkrivajući nam koliko smo mali pred silama prirode, ali i koliko smo veliki u našoj težnji ka razumijevanju i pravdi“, jasna je Vujović.
Poručila je Njegoša treba da proučavamo, tumačimo, sagledavamo u njegovoj cjelovitosti, punoći života i djela ne samo tokom praznika, već cijele godine.
„Posmatrajmo ga i kao državnika, vizionara. Njegoševa predanost napretku zajednice vidi se i u osnivanju male škole na Cetinju, simbolu svjetlosti znanja, koja je zasijala i obasjavala put generacijama. Arteški bunari, vjetreni mlin, geografske karte, kao i putevi prema Rijeci Crnojevića i Čevu, predstavljali su Njegoševu brigu za svakodnevni život zajednice i viziju prosperiteta. Na taj način, ovaj svestrani vođa pokazao je da kultura i prosvjećenost nisu samo ideali, već i snaga koja utemeljuje društvo i njegovo trajanje. Posmatrajmo vladiku u punom sjaju, kako ponosno nosi rimskim ulicama crnogorsku narodnu nošnju, pokazujući kako se identitet ne mijenja prilagođavanjem okolnostima, već obogaćivanjem kroz sopstveno iskustvo i čuvanjem vlastitih vrijednosti“, poručila je Vujović.
Njegoš je, kako je istakla, simbol hrabrosti i dosljednosti u svijetu koji se često pokorava očekivanjima većine.
„Ovaj stav vječno može poslužiti kao lekcija – čuvarima kulture, da i u globalizovanom svijetu, identitet i autentičnost ostaju temeljna snaga koja nas povezuje s našim korijenima, i učvršćuje. Njegoševo djelo, ideje i zaostavština vode nas i danas, podstičući nas da cijenimo vrijednosti znanja, autonomnosti i kulturne samobitnosti, da cijenimo sebe, budemo ponosni, budemo dovoljni“, nadahnuto je ispričala Vujović.
Ministarstvo kulture i medija trudi se da kroz rad i strategije promoviše stvaralaštvo, da podrži inspiraciju i kreaciju, da svakom stvaraocu u našoj zemlji pomogne da se iskaže.
„Trudimo se da se ne zaborave velikani umjetnosti i kulture, i njihova dostignuća koja nas oblikuju i inspirišu kroz godine. Naravno, ne zaboravljamo ni bogatsvo kulturne baštine, koja nas je oblikovala i obogatila različitostima i uvažavanjem. Ali, najviše od svega, trudimo se da održimo misao o sebi, o trajanju, o autohtonosti, o posebnosti i ponositosti, o zlatnoj slobodi koju osvajamo svakog dana, od Njegoševih dana, do danas i to je zavjet i to je zalog“, kazala je Vujović.
Poručila je da svakim obilježavanjem, akademijom, analizom, čitanjem slavimo besmrtnost Njegoša.
„Svakim novim stvaranjem u kulturi činimo Crnu Goru utemeljenijom na njenom putu vječnosti. Važno je da smo svjesni svoga zadatka i da svakog dana dodajemo po jedan kamen mudrosti ovom našem kršu i zrno soli našem moru. Sa Njegošem, kao svijetlim vijencem i sa domovinom u srcu- Neka slavi Crna Gora! Srećan praznik“, poručila je Vujović.
Na svečanosti u Crnogorskom narodnom pozorištu stihove su govorili: Jelica Bulatović, Kristina Obradović, Ivan Bezmarević, Pavle Prelević, uz učešće Hora Muzičke akademije sa Cetinja, Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog okrestra pod vođstvom dirigentkinje Ive Marcano, te Sare Kirković ispred baletske trupe Ballo u koreografiji Tamare Vujošević Mandić.
