U toku septembra i oktobra evidentirano je 29 slučajeva nasilja i to u sjevernoj regiji tri, u centralnoj 12 i u južnoj 14. To piše u dokumentu “Analiza stanja i predlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama”.
Kako navode, nasilje je evidentiralo 16 osnovnih i devet srednjih škola.
“Fizičko nasilje se desilo u 17 slučajeva, sajber tri, emocionalno nasilje jedan slučaj, socijalno jedan, verbalno pet i nasilje u porodici dva slučaja. Sa učenicima je realizovano 89 aktivnosti (razgovori i grupni rad), sa roditeljima 40, dok je sa nastavnicima realizovano 20 individualnih savjetovanja (pedagoško-instruktivni rad)”, piše u dokumentu.
Kako ističu, timovi za prevenciju nasilja realizovali su 35 aktivnosti (saradnja sa centrima za socijalni rad i Upravom policije, sprovođenje plana podrške, restitucija).
“Besplatna telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vršnjačkog nasilja je u funkciji od 4. maja 2023. godine. Školske 2023/2024. godine bilo je 15 prijava, a ove školske godine do sada je bila jedna prijava”, precizirano je u dokumentu.
Policija, kako navode, ne vodi posebnu evidenciju po događajima koji bi prema definiciji predstavljali vršnjačko nasilje, već se vodi evidencija podnijetih krivičnih prijava protiv maloljetnika koji su izvršioci krivičnih djela u zavisnosti od kvalifikacije djela i maloljetnicima koji su žrtve.
“lako se po definiciji ne radi o vršnjačkom nasilju, u prethodnih devet mjeseci 2024. godine registrovana su 252 krivična djela, počinjenih od ukupno 289 maloljetnih izvršilaca. Od ukupnog broja izvršenih krivičnih djela od strane maloljetnih lica najveći procenat (47%) djela odnosi se na krivična djela iz oblasti imovinskog kriminalita, dok krivična djela protiv života i tijela čine (27%), a (26%) je ostalih krivičnih djela”, piše u dokumentu.
Kada je u pitanju izvršenje kričnih djela u toku ove godine od strane maloljetnih osoba u kojima su maloljetnici žrtve, a koja se dovode u vezu sa vršnjačkim nasiljem u strukturi dominiraju krivična djela “Laka tjelesna povreda”, “Teška tjelesna povreda”, “Nasilničko ponašanje”, “Zlostavljanje”, “Ugrožavanje sigurnosti”, “Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem”, “Oduzimanje tuđe stvari”.
Kada je u pitanju maloljetničko pravosuđe u tekućoj godini pripremljene su izmjene i dopune Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koji je u procesu usklađivanja sa Evropskom komisijom i kojim se posebno akcenat stavlja na zaštitu prava djeteta koje je žrtva ili svjedok krivičnog djela.
“Uz podršku UNICEF organizacije pokrenut je dvogodišnji projekat pilotiranja školske medijacije u odabranim školama u Crnoj Gori, koji će realizovati Udruženje medijatora i za koji se očekuje da će dati mjerljive rezultate i pokazati održivost, a koji će pomoći razvijanju vještina kod učenika za mirnim rješavanjem nastalih konflikata. Setom medijskih zakona, usvojenih junu tekuće godine, predviđeno je i dodatno unaprijeđeno više obaveza koje imaju mediji kada je u pitanju zaštita prava maloljetnika, kao polazna osnova za preduprjeđenje, odnosno preventivu lošeg uticaja i devijantnog ponašanja djece, te njihove dalje stigmatizacije i etiketiranja u slučaju izvještavanja o slučajevima vršnjačkog nasilja/nasilja nad djecom”, ističu u dokumentu.
Zakonom je propisano da se zaštita navedenih prava, u smislu zabrane daljeg širenja medijskih sadržaja kojim se krše ta prava, vrši pred nadležnim sudom, s tim što je novina da osim nadležnog tužioca, postupak zaštite pred sudom može pokrenuti i lica koje traži zaštitu prava.
“Osim toga, kao jedan od ključnih faktora u zaštiti maloljetnika od svih vidova nasilja, posebno u pogledu upotrebe medijskih sadržaja, može se istaći i medijska pismenost. Kao takva, prepoznata je kako medijskim zakona, ali i prvim strateškim dokumentom u oblasti medija u Crnoj Gori – Medijskom strategijom Crne Gore 2023-2027 i prvim Akcionim planom za period 2023-2024 kroz niz mjera”, navodi se u toj analizi.
Konstatovano je da je evidentno i vršnjačko nasilje prema djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, a vrlo često su žrtve i njihova braća i sestre.
“Ne smijemo zanemariti činjenicu da u porodicama djece sa teškoćama postoje mlađa braća i sestre koji su dodatna podrška i etiketirani su od vršnjaka u vrtiću ili školi, izloženi da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Kako bismo reagovali preventivno, važno je da prepoznamo djecu u riziku i pružimo im odgovarajuću podršku pravovremeno. Na osnovu Sporazuma Višeg suda u Bijelom Polju sa Udruženjem “Zračak nade”, određeno je ovlašćeno lice za praćenje izvršenja posebne obaveze – društveno korisnog rada. U saradnji sa Centrom za socijalni rad, u periodu od 2019. godine do danas, četiri maloljetnika izvršila su ovu mjeru, od kojih ni jedno lice nakon završene obaveze nije nastavilo sa vršenjem krivičnog djela, već su vremenom razvili senzibilitet u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju, nastavili neobavezna druženja sa djecom, upisali fakultete ili se adekvatno radno angažovali”, piše u analizi.
Detaljna analiza stanja sa definisanim strteškim i operativnim ciljevima zastupljena je u Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025-2026. godine, čije usvajanje se očekuje do kraja godine.
Izvor: RTCG
