Crna Gora u oblasti demografije nije uradila mnogo i krajnje je vrijeme da počne time da se bavi na ozbiljan, strateški i organizovan način, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić.
On je to rekao na konferenciji “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).
Gutić je rekao da pitanje demografije nije samo izazov sa kojim se suočava Crna Gora, već i globalni izazov, pa mnogo razvijenije države nailaze na dosta prepreka u upravljanju demografskom strukturom.
“Za to postoji nekoliko načina. Nijedan se nije pokazao kao savršen, ali možda treba koristiti kombinaciju tih načina i tako postaviti stvari u Crnoj Gori“, kazao je Gutić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao mlada država, od obnove nezavisnosti nije uspjela u svim segmentima da upotpuni administraciju, kako bi se nosila sa svim izazovima.
„Tako i u oblasti demografije nijesmo uspjeli u prethodnom periodu da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da počnemo time da se bavimo na jedan ozbiljan, strateški i organizovan način“, naveo je Gutić.
On je podsjetio da ranije nije bilo resora demografije i dodao da su se, dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju 2023. godine, stvari pokrenule.
Gutić je istakao da se prva pozitivna stvar, kada je u pitanju demografija, dogodila rekonstrukcijom Vlade, kada je formirano Ministarstvo za tu oblast.
„Jer je u formalnom smislu Vlada pokazala da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti”, naveo Gutić.
Kako je rekao, u Ministarstvu je zato formiran Direktorat za demografiju, koji će se baviti analizom situacije, propisa i uporednom praksom u regionu i Evropskoj uniji (EU).
Gutić je naglasio da jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, Ministarstvo finansija zbog Uprave za statistiku, kao i resori obrazovanja, zdravstva i bezbjednosti.
“Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet”, rekao je Gutić.
On je istakao da je demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu.
“Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticaji. Moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je Gutić.
On je kazao da su dodatno upozorenje podaci popisa stanovništva iz 2023. godine.
“Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, poručio je Gutić.
Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da je Crna Gora između popisa 2011. i 2023. godine izgubula populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja.
On je naveo da su se u tom periodu dnevno rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo, a u prosjeku su svakog dana 22 stanovnika odlazila iz države, dok je 21 stranac naseljavao Crnu Goru.
„Potpuno je jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, da osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije”, rekao je Koprivica.
On je objasnio da je u Crnoj Gori na sceni dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak mladih, što dovodi državu u stanje duboke demografske starosti.
“Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku. Ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele – efekat je isti”, kazao je Koprivica.
On je naveo da je formiranje resora koji se bavi demografijom dalo nadu da će se nešto pozitivno dešavati u toj oblasti.
“I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala”, rekao je Koprivica.
Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević kazala je da je jedan od ključnih problema veličina populacije, odnosno njena stagnacija i smanjenje.
“Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi“, istakla je Radojević i dodala da, iako je primjetan dolazak stranaca, to nije dovoljno da se zabilježi rast populacije.
Prema njenim riječima, drugi izazov je činjenica da je Crna Gora još emigraciono područje.
Radojević je naglasila da je primjetno i da stranci odlaze iz Crne Gore, pa je za godinu četiri odsto stranih državljana otišlo.
Ona je navela da treba istražiti motive odlaska stranaca iz Crne Gore, ističući da oni nijesu samo ekonomski.
Crna Gora je, kako je rekla Radojević, između dva popisa izgubila 30 hiljada stanovnika starih do 30 godina.
Ona je istakla da je jedan od ključnih izazova i neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenica da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.
“Od ukupnog broja stranaca, samo šest odsto živi na sjeveru, a 66 odsto u južnom dijelu države, što otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način“, rekla je Radojević.
Ona smatra da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ili jedne vlade, već da je potreban multisektorski pristup.
Radojević je istakla da će bilo koje istraživanje o tome zašto mladi odlaze iz države pokazati da kao ključan razlog navode vladavinu prava, a nakon toga obrazovanje, pa tek onda ekonomiju.
Kako je rekla, neophodno je kreirati preduslove kako bi se moglo govoriti o populacionim kretanjima.
„Nakon toga treba se posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu“, navela je Radojević.
Kako je rekla, Savjet za demografiju trenutno preslikava Vladu i ima 28 članova koji su većinom ministri ili potpredsjednici Vlade.
„To govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna“, naglasila je Radojević.
Izvor: Gradski.me
