Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić govorio je na međunarodnoj naučnoj konferenciji GEA pod nazivom „Globalni izazovi i lokalna rješenja u upravljanju prirodnim resursima“, koja je okupila najeminentnije stručnjake iz oblasti ekologije, zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva, geonauka i vodoprivrede.
Organizatori su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, međunarodna naučnoistraživačka platforma GEA (Geo Eco-Eco Agro) i Svjetska asocijacija za očuvanje zemljišta i voda (WASWAC).
Ćulafić je izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera imalo priliku da aktivno učestvuje u organizaciji događaja i ocijenio da se danas, više nego ikada, suočavamo sa velikim ekološkim izazovima na globalnom nivou.
„Klimatske promjene, degradacija zemljišta, gubitak biodiverziteta, zagađenje mora i okeana, kao i intenzivna eksploatacija prirodnih resursa ozbiljno ugrožavaju održivost života na planeti. Nažalost, mnogi od ovih problema prisutni su i u Crnoj Gori“, ukazao je Ćulafić.
Podsjetio je da je Crna Gora još 1991. godine proglašena ekološkom državom, što je tada predstavljalo vizionarski iskorak. Ipak, kako je rekao, realnost nas upozorava da su izazovi u oblasti upravljanja prirodnim resursima i dalje brojni i kompleksni.
„U sjevernim krajevima zemlje bilježimo ilegalnu sječu šuma, dok je duž crnogorske obale i u zaštićenim područjima sve prisutnija nekontrolisana urbanizacija i nelegalna gradnja. Pored toga, nesanitarne deponije i neadekvatno upravljanje otpadom predstavljaju dodatno opterećenje za životnu sredinu. Kada govorimo o našem moru, suočavamo se sa pojavom invazivnih vrsta, prekomjernim izlovom i zagađenjem koje ugrožava riblji fond i biološku raznolikost Jadrana“, naveo je Ćulafić.
Istakao je da suočavanje s ovim izazovima zahtijeva odgovoran, sistematičan i koordinisan pristup svih segmenata društva, kao i saradnju institucija sa građanima, naučnom zajednicom, privredom i civilnim sektorom.
Crna Gora, prema njegovim riječima, već posjeduje značajan zakonodavni i strateški okvir u oblasti zaštite prirode, ali je važno da se ti propisi dosljedno sprovode, da se poveća transparentnost u donošenju odluka i da se kontinuirano ulaže u jačanje ekološke svijesti među lokalnim stanovništvom.
„U tom cilju, Ministarstvo na čijem sam čelu trenutno radi na nizu važnih dokumenata koji će unaprijediti sistem zaštite prirode u Crnoj Gori. Među njima su Zakon o zaštiti prirode, Zakon o nacionalnim parkovima, Strategija biodiverziteta i Strategija zaštite morske sredine“, rekao je Ćulafić.
Predočio je da se, osim zakonodavnih i planskih aktivnosti, sprovode i konkretni projekti na terenu.
„Posebno bih izdvojio projekat GEF 7, koji ima za cilj da unaprijedi upravljanje zaštićenim područjima, uspostavi ekološke koridore, aktivno uključi lokalne zajednice i privatni sektor u održivo korišćenje prirodnih resursa, kao i da omogući mapiranje terena i izradu stručnih studija“, kazao je ministar.
Naglasio je da su na međunarodnom nivou postavljeni ciljevi da se do 2030. godine zaštiti 30 odsto kopna i 30 odsto mora, u skladu sa Globalnim okvirom za biodiverzitet i Strategijom biodiverziteta Evropske unije.
„Crna Gora je trenutno na 13,29 odsto zaštićene kopnene teritorije i 1,79 odsto zaštićene morske teritorije. To jasno govori da imamo još dosta posla, ali i snažnu motivaciju da nastavimo dalje“, istakao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, upravo ovakvi skupovi, poput konferencije GEA, daju nam nadu i snagu da zajednički možemo pronaći održiva rješenja za najvažnije izazove našeg vremena.
„Ovdje se ne radi samo o razmjeni znanja i iskustava, već o povezivanju ljudi koji dijele istu viziju – viziju budućnosti u kojoj priroda nije prepreka razvoju, već njegov temelj. Vjerujem da će rezultati vašeg rada, diskusije i zaključci sa ove konferencije dati podsticaj konkretnim koracima kako u Crnoj Gori, tako i šire“, zaključio je on.
