Vršnjačko nasilje predstavlja problem globalnih razmjera, a evidentno je da i u našoj zemlji broj slučajeva nasilja među djecom kontinuirano raste – od početka školske godine zabilježeno je 115 takvih incidenata. Sagovornici emisije Dnevni puls, Gradske televizije, saglasni su da je rješenje problema u multidisciplinarnim pristupu.
Prema dostupnim istraživanjima, svaki peti učenik u Crnoj Gori je bio žrtva nekog oblika vršnjačkog nasilja. Ipak, prema riječima ekspertkinje za vršnjačko nasilje, Violete Golubović, taj broj ne održava stvarnu sliku, jer mnoge žrtve nasilje uopšte ne prijave. Ističe da vršnjačko nasilje ostavilja dugotrajnije posljedice od fizičkog zlostavljanja u porodici.
“Vršnjačko nasilje koje osoba preživi u ranom djetinjstvu ostavlja dugotrajne posljedice tokom čitavog života, ako mi na vrijeme ne reagujemo, ne pružimo pomoć i ne pomognemo djetetu da prevaziđe sve to što je doživjelo tokom vršnjačkog nasilja i nekako pokušamo da ublažimo i saniramo posljedice“, navela je Violeta Golubović.
Upravo zato, edukacije o vršnjačkom nasilju prepoznate su kao jedan od najefikasnijih načina rada sa mladima, jer im pružaju znanja na neposredan i neformalan način, kaže edukatorka Nada Golubović. Dodaje da je povjerenje najvažnije.
“Mi po samim situacijama i događajima vidimo da se ne razgovara dovoljno sa vršnjacima i sa djecom. Mi smo tu da im objasnimo da smo uvijek tu da razgovaramo sa njima, da smo im podrška, da mogu da nam se otvore , kako nasilnici, tako i žrtve“, poručila je Nada Golubović.
Rješenje problema zahtijeva snažnu saradnju institucija i pristup koji uključuje različite stručnjake, objašnjava stručni saradnik u Porodičnom savjetovalištu u Sarajevu Amer Šenderović. U tom sistemu, najvažnija je uloga roditelja.
“Ako su spremni, ako imaju dovoljno znanja da prepoznaju određene faktore, određene indikatore kada je dijete u određenom stepenu potencijalna žrtva ili čak i nasilnik, kada na nivou multidisciplinarnog pristupa se postavljate – da ste podrška, a ne neka vrsta kontrole, ne da ste neko da ružite roditelje; nama treba savezništvo sa roditeljima“, istakao je Šenderović.
Ni u Bosni i Hercegovini situacija nije bolja. Porodično savjetovalište kao dio multidisciplinarnog tima, ima ključnu ulogu u prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja kroz psihološku podršku djeci i porodicama, navodi direktor te ustanove Osman Šaljo.
“Mi od osnivanja same ustanove, prije 24 godine, odmah smo osnovali Odjeljenje za prevenciju društveno neprihvatljivih oblika ponašanja, samim tim i vršnjačkog nasilja. Mi zaista tom timu ponudimo i konkretne rezultate, imamo konkretne aktivnosti. Pored nas, u socijalnu zaštitu su uključeni i obrazovanje kao ustanova gdje se i najviše radi, zatim zdravstveni sektor, zatim imamo policiju, zakonodavnu vlast, skupštinski nivo, tužilaštvo i sudstvo“, istakao je Šaljo.
Roditelji i djeca ne smiju ostati sami u ovoj borbi – potrebna im je snažna podrška institucija sistema. Dok to ne postane realnost, prvi oslonac ostaje NVO sektor, poručili su sagovornici Gradske, apelujući na hitnu reakciju države.
Izvor: Gradski.me
