Sadržaj
Građani Crne Gore iznova postaju mete sofisticiranih online investicionih prevara, ali mnogi i dalje ne prijavljuju sumnjive ponude policiji, već prepoznaju prevaru tek kada shvate da im novac koji su uložili neće biti vraćen. Najnoviji primjer je Viber grupa koja se predstavlja kao zastupnik “Binance Trust” ulaganja, koja koristi vizuale i naziv globalne kripto berze Binance kako bi obećavala lažne dnevne prinose od 1 do 9%.
Policija upozorava da je jedini način zaštite pravovremeno prijavljivanje, dok iskustva iz ranijih prevara kao što su bile Cheil i OneCoin pokazuju da neke osnovne lekcije ipak nijesu naučene.
Uprava policije je na pitanje Antene M da li je neko od uključenih u Viber komunikaciju “Binance Trust: Diskusiona grupa za Crnu Goru” ili onih koji su saznali za njeno postojanje prijavio ovaj slučaj odgovorila da u prethodnom periodu nije zaprimila prijave od strane građana koje se odnose na ovu grupu.
„U odnosu na navedeno, službenici Uprave policije će u saradnji sa nadležnim državnim tužilaštvom preduzeti sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti navedenih u Vašim pitanjima“, najavila je Uprava policije.
Upozorili su i na to da online investicione prevare predstavljaju finansijske prevare u kojima prevaranti obmanjuju investitore kako bi ih naveli da ulože novac u lažne investicione mogućnosti.
„Postoji više vrsta investicionih prevara kao što su Ponci šema, piramidalne šeme, pump and dump, fiktivne investicione platforme, prevare sa kriptovalutama. Ove prevare koriste različite metode kako bi privukle i prevarile žrtve“, navode u Upravi policije.
Kako ističu, kontakti sa žrtvama najčešće počinju preko društvenih mreža, posebno Instagrama i Facebooka.
„Preko lažne stranice koja promoviše lažne investicije kontaktiraju potencijalne žrtve i sa njima ulaze u komunikaciju i prezentaciju navodne investicije. Investicija je uvijek u kripto valutama i napadač za svaku ‘žrtvu’ koristi poseban račun“, precizirali su.
Uprava policije je takođe pojasnila da se lažne kripto investicione prevare pojavljuju na različitim komunikacionim platformama, kao što su Viber, Telegram, WhatsApp i sličnim, i da su pretežno međunarodnog karaktera.
„Uprava policije sarađuje sa nacionalnim institucijama (CIRT), međunarodnim (Interpol, Europol), finansijskim regulatorima, bankarskim sektorom i kripto-mjenjačnicama“, navedeno je u odgovoru na pitanje Antene M.
Navode i da službenici policije, u saradnji sa nadležnim državnim tužilaštvom, preduzimaju sve neophodne mjere i radnje u svojoj nadležnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti vezanih za ovakve prevare.
Kompanija Binance, čije ime je korišćeno u najnovijem pokušaju obmane crnogorskih građana, potvrdila je Anteni M da nije riječ o njihovom zvaničnom kanalu komunikacije i da je u pitanju zloupotreba njihovog imena i vizuala.
Prevara iz 2022. – Cheil Worldwide ili Grapefruit
Prevara poznata pod nazivom Cheil Worldwide u Crnoj Gori je početkom 2022. godine bila poznata kao Grapefruit, kada je sve veći broj korisnika uplaćivao značajne sume novca, očekujući brzu i jednostavnu zaradu putem aktivnosti na društvenim mrežama. Sredine proljeća iste godine platforma je naglo prestala da funkcioniše, a korisnici nijesu imali mogućnost povrata uplaćenih sredstava. Tužilaštvo je otvorilo predmet protiv nepoznatih lica, dok je policija preuzela zadatak prikupljanja svih relevantnih dokaza, uključujući komunikacije i transakcije korisnika.
Uvjeravajući korisnike da će „zaraditi novac“ kroz aplikaciju Cheil pozivani su da „lajkuju“ i dijele sadržaj sa platformi YouTube i Instagram. Mnogima je na prvi pogled koncept izgledao benigno, gotovo kao marketinški eksperiment ili igrica za odrasle, međutim, bilo je i rijetkih kojima su ubrzo postale očigledne karakteristike Poncijeve šeme, budući da su isplate zavisile od neprekidnog priliva novih korisnika, a održivost sistema je bila iluzorna. Kako je broj novih učesnika stagnirao, sistem je počeo da propada, ostavljajući najmanje nekoliko stotina građana bez sredstava koja su uplatili.
Procjene pokazuju da je samo u Crnoj Gori oko 3.700 korisnika bilo aktivno uključeno u ovu platformu, pri čemu su pojedini uložili i po nekoliko desetina hiljada eura, vjerujući u brz i lak profit. Kada je aplikacija naglo prestala da funkcioniše, gubici su bili trenutni i apsolutni, pa za mnoge ovo nije predstavljalo samo finansijski gubitak, već i ozbiljnu psihološku traumu zbog osjećaja izdaje i nepravde od digitalnog entuzijaste koji je obećavao „pravi način za bogatstvo“.
Pravni postupci vezani za ovaj slučaj nijesu okončani, ali je vidljivo da on ukazuje na postojanje šireg problema koji obuhvata neregulisano digitalno tržište, kombinovano s visokim stepenom neinformisanosti građana o mehanizmima online ulaganja, što stvara pogodan ambijent za prevarante.
Platforme kao što je Cheil funkcionišu po univerzalnom obrascu obećanja visokog prinosa uz minimalan trud. Suština je u tome da takav model može neko vrijeme da privlači ulagače, ali dugoročno ne opstaje, jer finansijske transakcije nijesu transparentne, a stvarni profit ne dolazi iz razlike u tržišnoj vrijednosti, već iz novca koji dolazi od novih članova. Kada priliv novih korisnika prestane, sistem se urušava. Građani postaju meta sofisticiranih marketingških kampanja, koje koriste osmislene aplikacije i platforme kako bi ih privukle, tako da lakovjernost ili želja za brzom zaradom više nijesu jedini faktori, budući da sofisticirani softver i algoritmi ponekad nadmašuju ljudsku sposobnost da prepozna rizik.
Prevara od 2014. do 2017. – OneCoin
Prva prevara u kojoj je u Crnoj Gori veći broj građana izgubio novac bila je lažna kriptovaluta OneCoin, koja nije promovisana putem aplikacija, već je na događajima i sastancima građanima predstavljen koncept „magične zarade“. Lica koja su se predstavljala kao predstavnici OneCoina, uglavnom državljani zemalja regiona, opisivale su OneCoin kao „ubicu Bitcoina“, čiju tehnologiju su nazivali „zastarjelom“ i „prevaziđenom“, poručujući ulagačima da uz ono što oni nude mogu živjeti na visokoj nozi uz samo malo ulaganja i pozivanje prijatelja da učine isto.
Iza projekta je stajala Ruža Ignjatova, bugarska preduzetnica poznata po agresivnoj marketinškoj strategiji i glamuroznim javnim nastupima. Iako OneCoin nije imao prava svojstva kriptovalute, već je bilo riječi o Poncijevoj šemi, Ignjatova je na seminarima i promocijama širom svijeta obećavala ulagačima da će kupovina OneCoin paketa značiti ulazak u elitni kripto-klub i višestruke prinose u rekordnom roku.
Problem je bio u tome što OneCoin nikada nije imao blockchain infrastrukturu, već je valuta postojala isključivo unutar zatvorenog sistema kojim je upravljala kompanija, bez ikakve transparentnosti ili mogućnosti provjere transakcija. Ulagači u ovoj prevarnoj šemi nijesu kupovali kriptovalutu, već iluziju koja je trajala samo neko vrijeme.
U razdoblju između 2014. i 2017. godine, prema procjenama međunarodnih istražitelja, OneCoin je prikupio između četiri i 15 milijardi eura širom svijeta. Sistem je funkcionisao kao piramidalna šema u kojoj su stari članovi su zarađivali samo dok su novi ulagači pristizali i uplaćivali sve veće sume. Kada se dotok novih članova usporio, sistem se urušio, a osnivači su nestali sa sredstvima. Ruža Ignjatova je 2017. godine nestala bez traga i do danas je na listi najtraženijih bjegunaca FBI-a.
Promoteri OneCoina organizovali su prezentacije u hotelima u Podgorici i na sjeveru zemlje, gdje su građanima nudili „edukativne pakete“. U stvarnosti, radilo se o ulaznicama u piramidu, pa što je veći paket ulagač kupio, obećavan mu je veći potencijal zarade.
Mnogi građani, vođeni željom da brzo uvećaju kućni budžet, uložili su hiljade eura. Za jedne je to bila ušteđevina, za druge novac zarađen na crnogorskom primorju tokom turističke sezone, dok su treći posezali za pozajmicama i kreditima. Kada je globalni skandal izbio i kada je postalo jasno da se radi o prevari, domaći ulagači su shvatili da povrat novca neće dočekati. Za razliku od SAD i EU zemalja, u kojima su vođeni procesi protiv promotera OneCoina, u Crnoj Gori nije bilo značajnijih pravnih postupaka, a institucije su se uglavnom ograničavale na upozorenja da građani treba da budu oprezni pri ulaganju u nepoznate digitalne projekte, ne objašnjavajući razliku između legalne digitalne imovine i Ponci šema. Formalna istraga o ulozi lokalnih promotera nije dala rezultate, ili barem nije bila javno dostupna.
Kako razlikovati legitimno ulaganje u kriptovalute od Ponci šema i prevara
Subjekti koji sprovode prevare najčešće svoj sistem ulaganja predstavljaju kao ulaganje u kriptovalute, iako ono to nije. Razlika između ovih oblasti je velika, a za svakoga ko namjerava da ulaže novac ključno je da je razumije.
Temelj svake legitimne kripto-investicije je stvarna vrijednost. Na primjer, bitcoin funkcioniše na decentralizovanom blockchainu koji omogućava sigurnu i transparentnu razmjenu sredstava na isti način kao i, na primjer, ulaganje u zlato – kupuje se po jednoj cijeni bez ikakvih „sigurnih garancija“ da će ona u budućnosti rasti, jer to zavisi od niza tržišnih faktora. Drugim riječima, niko ne može da tvrdi da ako se danas uloži toliko nakon određenog vremena taj iznos postaje uvećan za određeni procenat. Suprotno tome, Ponci šeme ne stvaraju realnu vrijednost, već se ulagačima novac vraća isključivo iz priliva sredstava novih članova. Bez stalnog priliva, ovakvi projekti brzo propadaju.
Jedan od najjasnijih znakova prevare su nerealna obećanja o prinosima. Legitiman projekat ne može garantovati konstantan ili izuzetno visok profit. Visoki i „sigurni“ prinosi bez rizika uvijek ukazuju na prevaru, a prevaranti često koriste agresivan marketing kako bi privukli nove ulagače i održali šemu što je duže moguće.
Dodatni pokazatelji legitimnosti su transparentnost i pristup sredstvima. Pravi projekti omogućavaju investitorima da u svakom trenutku povuku sredstva i jasno komuniciraju o tehnologiji, timu i poslovnom modelu. U prevarama to nije moguće, pa ulagači ne mogu da „izađu“ iz investiranja kad žele, jer ovakvi modeli ograničavaju povlačenje sredstava, skrivaju identitet osnivača i/ili daju neistinite informacije o statusu projekta.
Ono što takođe razdvaja legitiman projekat od prevare je i poslovni model. Investicije bazirane na stvarnoj funkcionalnosti, bilo da je riječ o decentralizovanoj platformi koja naplaćuje naknade ili tokenizaciji imovine, imaju realan potencijal rasta. S druge strane, Ponci šeme oslanjaju se isključivo na priliv novih članova i ne pružaju stvarnu uslugu ili proizvod.
Suštinska razlika između legitimnog ulaganja i Ponci šeme je to što kod legitimnog projekta povrat se osvratuje iz stvarne vrijednosti ili tržišnog rasta, dok je kod prevare povrat uslovljen dolazak novih članova koji dalje ulažu novac i pozivaju još novih članova da pristupe.
Izvor: Antena M
