Ovaj potez ima za cilj da oživi domaće tržište kapitala i ponudi stanovništvu sigurniju i isplativiju opciju za plasiranje ušteđevine. Ministar finansija Novica Vuković je u nekoliko navrata ranije apostrofirao značaj ovog poduhvata, ističući da su banke „vrlo rado prihvatile saradnju“, što ukazuje na, kako je kazao, neraskidiv odnos između države i bankarskog sektora.
“Na taj način pravimo odličnu sinergiju – država se povoljnije zadužuje, a građanin svoj novac ne drži kao umrtvljen kapital, već ostvaruje prinos na svoj depozit. Tako ova praksa postaje prihvatljiva i može se ponavljati u zavisnosti od roka – nakon godinu dana, dvije godine – sve u skladu sa našim cash-flowom i vremenskim razgraničenjem koje strategija upravljanja dugom dozvoljava”, kazao je ranije Vuković.
Planirana emisija “retail” obveznica, vrijedna 50 miliona eura, omogućiće građanima da do kraja godine prvi put direktno ulažu u državne hartije od vrijednosti. Očekivani prinos od oko 3% predstavlja značajnu prednost u odnosu na prosječne kamate na oročenu štednju u crnogorskim bankama, koje se kreću od 1,4% do 2,18%. Ovaj način ulaganja će omogućiti građanima da ostvare prinos na svoj novac, umjesto da im on stoji kao „umrtvljen kapital“. Godinama unazad, kada govorimo o kamati na pasivi, odnosno kamati koja se dobija kada klijent uloži svoj novac u banci, ona je bila na nematerijalnom nivou – 0,01 ili tri, četiri, pet decimala. Obaveza je da postoji pozitivna kamatna stopa, ali ona može biti na desetoj decimali.
Sa druge strane, za državu, emisija obveznica predstavlja povoljniji vid zaduživanja u odnosu na međunarodna tržišta. Sredstva prikupljena na ovaj način biće transparentno usmjerena u otplatu postojećih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata, što direktno jača povjerenje javnosti. Za tržište kapitala emisija može biti važan podsticaj razvoju i diverzifikaciji ponude na uspavanom tržištu kapitala Crne Gore. Redovne emisije obveznica za građane mogu stvoriti novu investicionu kulturu i unijeti dinamiku u finansijski sistem.
Mehanizam i uslovi ulaganja
Program je namijenjen fizičkim licima i dizajniran je tako da bude dostupan širokom krugu stanovništva. Obveznice će biti dostupne u mreži poslovnica banaka-partnera, a ključna pogodnost je što Ministarstvo finansija snosi sve naknade za građane. Upis će trajati dvije sedmice, s mogućnošću produženja ukoliko interesovanje premaši planiranu vrijednost.
Prema podacima Centralne banke, štednja stanovništva u Crnoj Gori u julu je iznosila impresivnih 2,26 milijardi eura. S obzirom na to, Vlada očekuje da će dio tih sredstava biti preusmjeren ka obveznicama, koje nude sigurniji i isplativiji povrat. Rok dospijeća obveznica mogao bi biti između dvije i tri godine, što je u skladu s praksom iz regiona. U kasnijim fazama, predviđa se i mogućnost da pravo kupovine dobiju i pravna lica.
Osim finansijskih benefita, ova emisija obveznica ima za cilj da podstakne razvoj finansijske pismenosti i stvori novu investicionu kulturu u Crnoj Gori. Redovne emisije obveznica za građane mogu unijeti dinamiku u uspavani finansijski sistem, po uzoru na uspješne primjere iz Hrvatske, gdje su „narodne“ obveznice postale standardan i uspješan instrument.
Region
Interesovanje za državne obveznice namijenjene građanima sve je veće u državama bivše Jugoslavije. U 2023. godini, Hrvatska je emitovala svoju prvu “Narodnu obveznicu” sa rokom dospijeća od dvije godine, uz godišnji kupon od 3,65%. Drugo izdanje 2024. godine bilo je trogodišnje, sa najavljenom minimalnom stopom od 3,10%.
Godinu dana kasnije, u 2024. godini, Slovenija je ponudila trogodišnje obveznice za fizička lica s godišnjim prinosom od 3,40%. I Sjeverna Makedonija se priključila ovom trendu 2023. godine, pokrećući “Razvojnu obveznicu za građane” na dvije godine s kuponom od 5%. Kasnije aukcije u ovoj zemlji su pokazale da se prinosi kreću od 3,25% do 5,10%, zavisno od roka dospijeća, koji varira od jedne do 15 godina.
U susjednoj Srbiji, građanima se već duže nude “štedne obveznice”, uglavnom u dinarima, preko Pošte i banaka, s prinosima između 4,5% i 6%. Ipak, emisije obveznica u eurima su daleko skromnije. S druge strane, Bosna i Hercegovina nema poseban program za fizička lica, već građani kupuju obveznice pod istim uslovima kao i institucionalni investitori.
Ovi primjeri jasno ilustruju kako države u regionu koriste obveznice kao efikasan alat za mobilizaciju ušteđevine građana. Na taj način nude prinose koji su viši od onih na klasične depozite, istovremeno doprinoseći povećanju finansijske pismenosti i razvoju domaćih tržišta kapitala.
Izvor: Bankar.me
