Single Euro Payments Area (SEPA) predstavlja zajedničko područje plaćanja u kome građani i preduzeća mogu da šalju i primaju bezgotovinske eure brzo i pod istim uslovima kao kod domaćih plaćanja.
Evropska centralna banka objašnjava da se zahvaljujući SEPA‑i „gotovinska plaćanja u eurima mogu izvršavati kreditnim transferom ili direktnim zaduženjem u cijeloj Evropskoj uniji i određenom broju ne‑EU zemalja na brz, siguran i efikasan način“.
SEPA je uvedena za kreditne transfere 2008. godine, za direktna zaduženja 2009. i u potpunosti je implementirana 2014. u eurozoni (u državama van eurozone 2016.). Cilj je da se ukinu razlike između nacionalnih i prekograničnih plaćanja harmonizacijom standarda i pravila.
Ko su članovi SEPA‑e
SEPA danas obuhvata 27 država Evropske unije, tri članice Evropskog ekonomskog prostora (Island, Norveška i Lihtenštajn) i jedanaest ne‑EEA država i teritorija. Od ne‑EEA država u SEPA‑i su, između ostalog, Albanija, Andora, Moldavija, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, San Marino, Švajcarska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Listu teritorija dopunjuju britanske krunske zavisnosti (Džerzi, Gernzi i Ostrvo Man), francuska prekomorska teritorija Sen‑Pjer i Mikelon te Vatikan.
Evropski savjet za plaćanja (EPC) navodi da su 21. novembra 2024. Crna Gora i Albanija uključene u geografski obuhvat SEPA šema, a da je najraniji datum operativne spremnosti za njihove platne institucije 5. oktobar 2025. Naknadno je odlučeno da se Sjeverna Makedonija i Moldavija pridruže sa istim datumom, dok je za Srbiju utvrđen najraniji datum operativne spremnosti maj 2026.
Crna Gora koristi euro kao zvaničnu valutu, ali tek od oktobra 2025. postaje dio SEPA‑e. Centralna banka Crne Gore (CBCG) prijavila je banke za pristup SEPA kreditnom transferu, a EPC očekuje da čitav bankarski sektor počne sa radom prema SEPA pravilima od 6. oktobra 2025.
Kako funkcioniše SEPA
SEPA kreditni transfer (SCT)
Kreditni transfer je elektronsko plaćanje sa jednog platnog računa na drugi. SEPA kreditni transfer omogućava da se novac u okviru 36 zemalja prenosi „jednostavno i brzo“ i da važe ista pravila bez obzira na to da li se plaćanje vrši unutar države ili preko granice.
Gotovo sva plaćanja u eurima u SEPA zoni — više od 29 milijardi godišnje — bazirana su na SCT šemi. Plaćanja se obrađuju za pun iznos bez odbitaka; klijent može da bude terećen samo od svoje banke.
SEPA direktno zaduženje (SDD)
Direktno zaduženje dozvoljava da primalac (npr. komunalna kompanija) na osnovu prethodne saglasnosti tereti račun platioca. EPC ističe da automatizacijom plaćanja potrošači izbjegavaju rizik od kašnjenja i dodatnih troškova, a refundacija pogrešno izvršenih zaduženja je jednostavna.
Postoje dvije šeme: Core (za potrošače) i B2B (za poslovne korisnike). U obje šeme nalogodavac potpisuje mandat kojim daje saglasnost da mu se račun zaduži; zaduženje se može koristiti za jednokratne i ponavljajuće transakcije.
SEPA instant kreditni transfer (SCT Inst)
SCT Inst omogućava da primalac dobije sredstva za manje od deset sekundi, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Ovaj sistem nastao je kao odgovor na digitalizaciju i očekivanja da su usluge dostupne odmah.
On je operativan od novembra 2017. i postaje obavezan za banke iz eurozone 9. januara 2025, dok obaveze za banke iz zemalja van eurozone, uključujući Crnu Goru, nastupaju 9. oktobra 2025.
Tehnički standardi: IBAN, BIC i ISO 20022
SEPA šeme se oslanjaju na globalne otvorene standarde kako bi finansijske institucije mogle da „govore istim jezikom“.
Ključni identifikatori su:
IBAN (International Bank Account Number) – standard ISO 13616, sastoji se od koda države, kontrolnih cifara i osnovnog broja računa. IBAN identifikuje račun bez obzira na zemlju.
BIC (Business Identifier Code) – standard ISO 9362, služi za identifikaciju banke i eventualno njene filijale.
Od februara 2016. godine primjenjuje se pravilo „IBAN‑only“, pa se za SEPA uplate obično traži samo IBAN; banke same povezuju IBAN i BIC.
Tehnički standardi se baziraju na ISO 20022, univerzalnom jeziku plaćanja koji omogućava razmjenu strukturiranih podataka.
Pravila o naknadama i pravna regulativa
SEPA se zasniva na propisima EU, uključujući Direktivu o platnim uslugama i Uredbu o prekograničnim plaćanjima. Evropska komisija navodi da načelo jednakih naknada za nacionalne i prekogranične transakcije u eurima važi za elektronske kreditne transfere, direktna zaduženja, podizanje gotovine na bankomatima, kartične transakcije i prenos novca. To znači da banke moraju primjenjivati iste tarife za domaće i prekogranične euro‑uplate.
U Crnoj Gori CBCG je u julu 2025. usvojila paket odluka kojima se ograničavaju provizije za SEPA transfere. Prema ovom okviru, banke od 6. oktobra 2025. ne mogu naplatiti više od 0,02 € za prvu dnevnu elektronsku transakciju do 200 €, 1,99 € za elektronske transfere do 20 000 €, 25 € za veće iznose, 3,99 € za uplate na šalteru do 20 000 € i 50 € za veće iznose, dok je prijem SEPA uplate ograničen na 1,99 € za uplate do 20 000 € i 25 € za veće iznose.
Operativno vrijeme RTGS i DNS sistema produženo je do večernjih sati, a od sredine oktobra radiće i vikendom, što praktično dodaje još 118 operativnih dana godišnje za plaćanja.
Prednosti SEPA‑e za građane i privredu
Jedinstveni sistem – SEPA ukida razliku između domaćih i prekograničnih plaćanja; potrošači mogu koristiti isti račun i platne instrumente u svim SEPA zemljama.
Niži troškovi – Uredba o prekograničnim plaćanjima zahtijeva jednake naknade, čime se obezbjeđuju jeftinije transakcije.
Studija CBCG procjenjuje da će integracija SEPA‑e godišnje donijeti oko 38 miliona € uštede, odnosno 0,54 % BDP‑a, uz oko 10,5 miliona € direktne uštede građanima.
Brže transakcije – Kreditni transferi se izvršavaju standardizovano, a SCT Inst omogućava plaćanja u roku od 10 sekundi.
Povećana transparentnost i sigurnost – Standardizovane poruke i upotreba IBAN‑a smanjuju greške, a potrošači imaju jasno definisana prava na refundaciju kod direktnih zaduženja.
Šire poslovne mogućnosti – SEPA olakšava kompanijama pristup evropskom tržištu i ubrzava naplatu potraživanja; omogućava jednostavno slanje plata ili plaćanje faktura kompanijama u drugim državama.
Da li se nešto mijenja za korisnike?
Za većinu građana neće biti potrebe da otvaraju nove račune — postojećim računima će se dodijeliti IBAN format koji uključuje kod države „ME“, kontrolne cifre i domaći broj računa. Banke u Crnoj Gori već koriste IBAN za međunarodne uplate, ali od oktobra 2025. IBAN postaje obavezan za sve euro‑transakcije. Zahvaljujući pravilu „IBAN‑only“, građani će prilikom plaćanja u eurozoni unositi samo IBAN primalaca.
Korisnici će primjetiti sljedeće promjene:
Format računa – IBAN se sastoji od 22 znaka (npr. ME23 XXXX …); banke će klijentima dostaviti nove podatke i obezbijediti preusmjeravanje starih brojeva u prelaznom periodu.
Tarife – Banke će morati prilagoditi svoje tarifnike i ograničiti provizije prema odluci CBCG.
Radno vrijeme sistema – Elektronski sistemi za plaćanja radiće produženo i vikendom, a od 2026. godine uz TIPS Clone platformu plaćanja će biti dostupna 24/7.
Sigurnosne mjere – Implementacija PSD2 i snažne autentifikacije (SCA) znači da će korisnici prilikom elektronskih plaćanja koristiti dodatne faktore autentifikacije (mobilna aplikacija, SMS kodovi, biometrija).
Vodič za korišćenje SEPA sistema
Provjerite svoj IBAN – od banke ćete dobiti broj računa u IBAN formatu. Kada šaljete novac, unesite IBAN primaoca bez razmaka. BIC se više ne traži u većini slučajeva.
Odaberite kanal – SEPA uplate se mogu izvršiti putem internet ili mobilnog bankarstva, u poslovnici banke ili putem platnih institucija. Kod elektronskih naloga odaberite opciju „euro transfer“ ili „SEPA transfer“.
Unesite podatke – upišite IBAN primaoca, iznos u eurima i opis plaćanja (do 140 karaktera remitentne informacije, što pomaže primaocu da identifikuje svrhu. Provjerite tačnost jer pogrešan IBAN može dovesti do kašnjenja ili povrata.
Odaberite tip transfera – standardni SCT obično traje jedan radni dan. Ako vam je potreban hitan prenos, odaberite opciju „Instant“ (SCT Inst) ako je banka podržava. Instant transfer je dostupan 24/7 i stiže za nekoliko sekundi. Naknada može biti nešto viša od standardne, ali mora biti u okviru ograničenja CBCG.
Za direktna zaduženja – ako želite da računi za struju ili pretplatu budu automatski naplaćivani, potpišite mandat sa dobavljačem. Mandat može biti papirni ili elektronski i sadrži vaš IBAN i identifikator dobavljača. Čuvajte kopiju mandata i imajte na umu da možete tražiti povrat sredstava ako dođe do greške.
Pratite stanje i provizije – redovno provjeravajte bankarske izvode. Provizije moraju biti transparentne i ne smiju prelaziti limite propisane odlukom CBCG.
Za primanje uplata – pošaljite svoj IBAN i naziv računa platitelju. Za veće uplate, banke mogu zatražiti dodatnu dokumentaciju radi usklađenosti sa propisima o sprječavanju pranja novca (AML/CFT). Uplata će na računu biti vidljiva u roku predviđenom za SCT ili SCT Inst.
FAQ
Da li mogu koristiti svoj postojeći račun? Da. Banke će postojeće račune prilagoditi IBAN formatu, a klijentima dostaviti nove brojeve. Stari domaći brojevi će biti preusmjereni tokom prelaznog perioda.
Hoće li transakcije poskupjeti? Naprotiv – propisi EU zahtijevaju iste naknade za domaće i prekogranične uplate, CBCG je ograničila maksimalne provizije, a studija procjenjuje uštede od više od deset miliona eura godišnje za građane.
Da li mogu poslati novac u valuti koja nije euro? SEPA funkcioniše samo za plaćanja u eurima. Za druge valute koristi se SWIFT ili druge platne mreže.
Izvor: Investitor.me
