Prema predloženim izmjenama člana 126, uvodi se jasnija hijerarhija rokova zastarjelosti izvršenja kazne zatvora – od dvije godine za presude do jedne godine ili novčane kazne, pa sve do 20 godina za kazne zatvora duže od 15 godina. Kazna dugotrajnog zatvora, međutim, ne zastarijeva.
“Izmjenama člana 142 proširuje se i precizira značenje niza pojmova: službenim licem se sada smatra i lice koje obavlja javne funkcije u stranim državama ili međunarodnim organizacijama”, navodi se u dokumentu objabljenom na sajtu Skupštine.
U zakon se uvode precizne definicije pojmova poput digitalne imovine, računarskog sistema, zlonamjernog računarskog programa, javnog uređaja, ali i pojmova vezanih za izborni proces i finansiranje političkih subjekata.
Posebno se naglašava status djeteta i maloljetnika, žrtve, kao i lica koja se smatraju članovima porodice ili domaćinstva.
Strože kazne za privredni kriminal
Izmjene predviđaju strože sankcije za privredna krivična djela i to:
Prevara (član 244) – kazne rastu u zavisnosti od visine pribavljene koristi ili nanesene štete, sa maksimalnim zatvorom do deset godina.
Neosnovano dobijanje kredita (član 245) – predviđena je odgovornost i za pravna lica, kao i posebno sankcionisanje štete nanesene finansijskim interesima EU.
Zloupotreba povjerenja (član 249) – strože kazne za slučajeve kada djelo počini staralac ili advokat, i to do deset godina zatvora.
Utaja poreza i doprinosa (član 264) – uvode se jasne granice štete, pa je za izbjegavanje obaveza preko 100.000 eura predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina.
Osim toga posebna pažnja posvećena je koruptivnim djelima:
Prevara u službi (član 419) i Pronevjera (član 420) – kazne se povećavaju proporcionalno visini pribavljene koristi, sa maksimalnom kaznom do deset godina zatvora.
Primanje mita (član 423) – službenim licima prijeti kazna zatvora od dvije do 12 godina, a u posebno teškim slučajevima i do 15 godina.
Davanje mita (član 424) – sankcije se kreću od šest mjeseci do osam godina, uz mogućnost oslobađanja od kazne ako učinilac sam prijavi djelo prije nego što bude otkriveno.
“Predložene izmjene imaju za cilj usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima, posebno u dijelu zaštite finansijskih interesa EU, borbe protiv korupcije i digitalnog kriminala. Očekuje se da će ojačati mehanizme pravne sigurnosti, ali i povjerenje građana u pravosudni sistem”, naglašeno je između ostalog u dokumentu.
Izvor: CdM
