Pritisak koji je na Srbiju pao zbog vlasničke strukture NIS-a i američkih sankcija usmjerenih na ruske energetske gigante doveo je Beograd u situaciju da mora da bira. Ekonomisti naglašavaju da je Srbija već odavno ekonomski i politički mnogo snažnije vezana za Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države nego za ruski energetski sektor. Zbog toga su najnovije sankcije i upozorenja američkih zvaničnika ubrzale proces napuštanja ruskog vlasništva u NIS-u.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvoreno govori o tome da će Rusija biti isključena iz vlasničke strukture NIS-a i da se vode razgovori sa evropskim i azijskim partnerima koji bi preuzeli ulogu većinskog vlasnika. Vučić je jasno poručio da Srbija ne može da rizikuje svoj finansijski sistem i stabilnost banaka zbog ruskog uticaja, te da je država spremna čak i da preplati udio, samo da izbjegne posljedice američkih sankcija.
Istovremeno, Beograd je pokrenuo strateški dijalog sa SAD, što mnogi vide kao jasan signal promjene spoljnopolitičke orijentacije Srbije – snažniji zaokret ka Zapadu kakav nije viđen godinama.
Ni situacija u Republici Srpskoj nije ostala izvan ovog procesa. Nakon višemjesečnog otpora, Milorad Dodik je odustao od direktnog podrivanja ustavnog poretka BiH, a parlament RS povukao je sve secesionističke zakone. U trenutku kada je OFAC ukinuo sankcije Dodiku, postalo je očigledno da se i Banjaluka suočava sa novim pristupom američke diplomatije – kompromisom umjesto konfrontacije.
Paralelno s tim, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, tokom posjete SAD, otvoreno je istakao da građani Crne Gore mnogo očekuju od administracije Donalda Trampa, posebno kada je riječ o međunarodnom miru i stabilnosti. Njegove poruke ukazuju na novi politički narativ u regionu – jačanje oslonca na američku podršku kao ključni garant bezbjednosti i razvoja.
Press
Ponedjeljak, 17 Novembra 2025, 11:42, Autor članka PressNews
