Odlukom Višeg suda u Podgorici ona je oglašena krivom, jer je u predmetu „Klap“ odbacila krivične prijave zbog utaje poreza protiv četiri fizička i jednog pravnog lica, nakon što su oni uplatili zaostale dažbine državi.
Iako je od pravosnažnosti presude prošlo skoro pola godine, Mitrović još nije počela da služi kaznu zatvora već je tražila odlaganje. Sud je odbio njen zahtjev, ali je postupak po žalbi i dalje u toku. Rješenje kojim se pravosnažno osuđeno lice upućuje na izvršenje kazne zatvora donosi Osnovni sud nadležan za mjesto prebivališta okrivljenog. U ovom slučaju to je Osnovni sud u Podgorici.
„Ovaj sud je formirao spise predmeta radi izvršenja kazne zatvora izrečene osuđenoj Lidiji Mitrović, koja je dana 2.10.2025. godine podnijela zahtjev za odlaganje početka izdržavanja kazne. Po navedenom zahtjevu je dana 24.10.2025. godine donijeto rješenje kojim se isti odbija. Dana 25.11.2025. godine osuđena je, preko svoje punomoćnice, izjavila žalbu na navedeno rješenje. Spisi predmeta biće dostavljeni Višem sudu u Podgorici radi odlučivanja po izjavljenoj žalbi“, navela je u odgovorima za „Dan“ Nađa Pešić, savjetnica za odnose sa javnošću Osnovnog suda u Podgorici.
Odluku kojom je tužiteljka osuđena na sedam mjeseci zatvora donio je sudija Višeg suda u Podgorici krajem decembra prošle godine. To je drugi postupak protiv Mitrović za ovaj predmet, jer je prethodnu presudu sudije Nenada Vujanovića, donijetu godinu ranije, Apelacioni sud ukinuo i vratio na novo odlučivanje. Presudu iz ponovljenog postupka Apelacioni sud je potvrdio u maju. Zbog čega od tada nije postupljeno po presudi, nije poznato. Naime, shodno zakonskim propisima, određeno je da je sud dužan da radi izvršenja kazne preduzme potrebne radnje odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema pravosnažne odluke.
Prilikom određivanja dana javljanja na izvršenje kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, sud iz člana 14 ovog zakona dužan je da osuđenom, radi pripreme, ostavi rok od najmanje osam, ali ne duži od 15 dana do početka izvršenja kazne. Uz uputni akt, sud Upravi dostavlja prepis presude i izvod iz kaznene evidencije, propisuje član 15 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti.
Isti akt određuje i da se osuđenom koji se nalazi na slobodi može, na njegov zahtjev, odložiti izvršenje kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora: ako je obolio od teže akutne bolesti ili se njegova hronična bolest pogoršala, a u zatvoru ne postoje uslovi za liječenje ili se nalazi na bolničkom liječenju ili postbolničkom rehabilitacionom tretmanu; ako mu je član uže porodice umro ili je obolio od teže akutne bolesti zbog koje mu je potrebna pomoć i njega drugog lica, a u užoj porodici nema drugih članova koji mogu pružiti potrebnu pomoć ili se ta pomoć ne može pružiti na drugi način, kao i ako je odlaganje potrebno radi izvršenja ili završetka radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugim nesrećnim slučajem, a u užoj porodici nema radno sposobnih članova. Kazna se može odložiti i ukoliko je potrebno zbog završetka redovnog školovanja ili polaganja ispita osuđenog ili je odlaganje potrebno radi završetka započetog posla čijim bi neobavljanjem nastala znatna materijalna šteta, ili ako je osuđena žena koja ima dijete mlađe od jedne godine života ili je trudnica.
Tvrdila da je odbacila prijave gdje nije bilo krivičnog djela
Tokom sudskog postupka Mitrović je negirala krivicu i navela da je suština da lica u odnosu na koja je primijenila institute odloženog krivičnog gonjenja nisu izvršila krivično djelo utaja poreza jer ne obavljaju oporezivu djelatnost.
Ipak, Viši sud, ali i drugostepeni sud bili su drugačijeg stava.
„Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud na osnovu sprovedenih dokaza pravilno utvrdio da je okrivljena kao službeno lice – javna funkcionerka, specijalna tužiteljka u SDT-u protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja pribavila korist N.P., Z.B., S.B. i P.R. postupajući suprotno odredbama Zakonika o krivičnom postupku i Pravilnika o odloženom krivičnom gonjenju, na način što je donijela četiri rješenja o odbacivanju krivičnih prijava protiv navedenih lica zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, iako je bila svjesna da su ova lica osnovano sumnjiva da su izvršila krivično djelo utaja poreza i doprinosa za koje djelo se ne može primijeniti institut odlaganja krivičnog gonjenja“, saopštio je Apelacioni sud potvrđujući presudu.
Izvor: Dan
