Sadržaj
Većina ovih objekata sagrađena je u protekle tri godine, mahom od juna do oktobra 2022. godine a nakon toga još nekoliko objekata do 2025. godine, zaključno sa crkvom Svete Ksenije Petrogradske koja je sagrađena prije godinu.
Sasvim je jasno da je u tom mjestu formirana crkvena zajednica, odnosno „monaška obitelj na Dragalju“ koju čine njih 15 osoba na čelu sa arhimandritom Benediktom, koji je do prije tri mjeseca bio iguman Manastira Miholjska prevlaka. Kako je navedeno u crkvenom glasilu Svetigora, mitropolit Joanikije ovo mjesto nazvao je novom svetinjom, novim manastirom koji je proglasio samostalnim manastirom poput drugih u Crnogorsko – primorskoj mitropoliji „jer ima dvije crkve, konake, gostoprimnicu i vjerni narod koji je tu došao i kome se treba posvetiti“.
Osim arhimandita Benedikta tu su i đakon, monasi, monahinje i iskušenici, ukupno njih 15. U naselju ima stalno nastanjenih desetak kuća.
Zatvorena zajednica
Gornje Krivošije su dospjele u žižu javnosti nakon što je poslanik SD Branislav Nenezić nedavno u Skupštini saopštio da se na Dragalju nikada nijesu nalazile kuće i da se radi uglavnom o stranim državljanima koji uopšte ne komuniciraju sa lokalnom zajednicom.
Kompleks novog samostalnog manastira oko crkve Svetog Serafima Sarovskog (Foto: Stevo Vasiljević)
Dodao je da je na katastarskim parcelama u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“ izgrađen objekat.
– Ime Benedikt su mještani u više navrata pomenuli da ima veze sa prodajom i kupovinom zemljišta na ovom lokalitetu. Ovo bi u iole ozbiljnoj zemlji značilo da su već sada u Krivošijama, selu Dragalj, policijske snage, ali ovo je Crna Gora u kojoj bezbjednosni sektor ne postoji – kazao je Nenezić. Dodao je i da objekti koji su tamo izgrađeni a koji se vode na pravna i fizička lica, prema njegovom utisku dominatno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Uprava policije je, u okviru akcije „Stranac“, a povodom upita Pobjede o tome da li su sprovedene kontrole zatvorene zajednice koja navodno boravi u reonu Dragalj i Krivošije, saopštila da je 28. novembra izvršena detaljna provjera tog područja, tokom koje su zatečeni strani državljani, ali među njima nije bilo Rusa.
Kako su naveli iz policije, timovi Sektora granične policije – Stanice granične policije Tivat, zajedno sa kolegama iz Herceg Novog i službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor, obišli su teren u mjestima Dragalj i Krivošije kako bi provjerili stanje na terenu i utvrdili da li se na ovim lokacijama nalazi grupa stranaca o kojoj se govorilo u javnosti.
– Tokom opservacije, u blizini Crkve Svetog Serafima, gdje je postavljeno više montažnih objekata, policija je zatekla sedam stranih državljana – dvojicu turskih, četvoricu iz Srbije i jednu ukrajinsku državljanku – saopšteno nam je iz policije.
Svi su, prema navodima Uprave policije, posjedovali uredne dozvole za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, osim jedne osobe, državljanina Srbije, koji nije imao važeću boravišnu dozvolu, te je stoga predat inspektoru za strance radi daljeg postupanja.
Kako su Pobjedi saopštili iz UP, daljom provjerom je utvrđeno da su dvojica turskih državljana zaposlena u kompaniji registrovanoj u Kotoru koja je izvodila radove na temeljnoj ploči jednog objekta, dok je investitor ovih radova državljanin Srbije sa važećim boravišnim statusom.
Iz policije su kazali da su objekti u reonu Dragalja i Krivošija već izgrađeni, te da se radi o približno 15 vikendica.
– O svemu su obaviještene nadležne građevinske i inspekcijske službe Opštine Kotor kako bi preduzele dalje aktivnosti iz svoje nadležnosti – kazali su nam iz Uprave policije.
Na pitanje o austrijskoj državljanki Darinki Hrnjez, koja je vlasnica parcela na kojima su izgrađeni objekti, iz policije su nam saopštili da ona ima odobren boravak u Crnoj Gori i da trenutno nije predmet potraživanja niti kršenja zakona.
Prema policijskim nalazima, na terenu jesu zatečeni strani državljani, ali među njima nije bilo državljana Rusije, niti je evidentirana aktivnost koja bi trenutno ukazivala na organizovano formiranje takve zajednice.
Mirno selo
Obilaskom područja nijesmo primijetili objekte koji podsjećaju na kampove za regrutovanje i obuku vojnika.
Na ulasku u naselje koje je udaljeno kilometar od magistralnog puta Risan – Nikšić, nalazi se veliki drveni krst, a u centru naselja je crkva od drveta sa karakterističnim plavim plehanim krovom, a koja po arhitekturi podsjeća na drvene pravoslavne crkve u Rusiji i nosiv naziv ruskog svetitelja. U sklopu tog kompleksa je manji drveni konak u kojem, prema riječima Benedikta, borave monasi i veći objekat za koji je rekao da je okupljalište i Dom kulture. U okolini je nabacano oko 20 objekata, manjih kuća, vikendica, pomoćnih objekata, neke su od drveta, neke tvrde gradnje. Trenutno stalno naseljenih objekata je desetak sa toliko porodica.
Od donjeg naselja, starim austrougarskim putem koji je većim dijelom asfaltiran, nakon pređenih 3,5 kilometara, nakon što se prođu stari Austrugarski bunari, stiže se do lokaliteta Jovičina voda na 950 metara nadmorske visine. Tu u gustoj bukovoj šumu, na prilično nepristupačnom terenu i isto takvom prilazu koji je makadamski i otežano se prilazi automobilom, nalazi se još Crkva Svete Ksenije Petrogradske. Na postojanje još jedne crkve u tom kraju, ukazivao je veliki drveni krst pored puta, identičan onome na samom ulazu u naselje. Ova crkva je manja od one u centru naselju, planinska, od drveta, sa plavim krovom i kupolom zlatne boje, „ušuškana“ u bukovoj šumi.
U crkvi smo zatekli smo arhimandita Benedikta, monaha, monahinju, iskušenike i nekoliko mještana koji su prisustvovali jutarnjoj liturgiji. Lijepo su nas primili i bili raspoloženi za razgovor i slikanje.
– Sve ovo nas je uznemirilo. Ružno je to da tako nešto kažu, a ne provjere prethodno, nego napamet pričaju, na osnovu neprovjerenih informacija, intriga i laži. Ružno je i šteta da tako rade u parlamentu. Ovo je izazivanje nemira, a mnogi ljudi će povjerovati u tu priču, i to je šteta i za narod i za crkvu. Neka dođu da vide što ovdje ima. Mi smo tu došli iz najbolje i najčasnije namjere, da radimo, pomažemo i da damo primjer drugima i mještanima ovog kraja koji kažu da se ovdje nikada nije oralo polje, da to ne pamte, da vide da može da se i ovdje ore, da može sve – kaže Benedikt.
Na pitanje Pobjede da li ih je neko proteklih dana obilazio, Benedikt je odgovorio potvrdno, navodeći da je „dolazilo njih sedam-osam policajaca i inspektora iz Kotora i Tivta“ i „da je i dron nadlijetao ovuda“.
– Policija nas je legitimisala, pregledali sve, nadlijetao je i dron u nekoliko navrata. Sve je bilo regularno, tako da ovdje nema ništa sporno, ali izgleda nekome ovo smeta, što da radimo. Ovdje nema 100 objekata, nema stranih državljana. Jednostavno ljudi imaju potrebu da odlaze iz grada, da obrađuju zemlju, prave montažne kućice, vikendice, ovdje su pronašli mir – kazao je Benedikt.
Crkve od drveta
Kaže da je crkva u polju sagrađena prije tri godine, a druga crkva, koja se nalazi u šumi, prije godinu i nešto dana.
-Nama je ovo kao Sveta Gora – bio je komentar jedne od iskušenica koju smo zateklu u Crkvi Svete Ksenije Petrogradske
Na pitanje Pobjede, zašto je crkva sagrađena u šumi i zašto su obje crkve građene od drveta, Benedikt je kazao da su željeli da se osame i da imaju mir, a da su građene od drveta jer je to „brža i lakša gradnja“.
– Dugo vremena smo bili na Primorju gdje je najezda turista, buka, prometno. Želimo malo mira, da se više posvetimo molitvi, došao je takav period i potreba i zato smo odabrali ovo mjesto – kazao je Benedikt. On je potvrdio da su zemlju kupovali od starosjedilaca tog kraja.
– Zemlju smo kupovali od mještana, to je bilo dosta povoljno, od dva, eura, pet eura, ili malo više. Ovdje je bila pustinja, ničeg nije bilo dok nijesmo mi došli. Počeli smo da radimo, prvo smo krenuli uzgoj ljekovitog bilja, pa onda vinograd, potom bašte, imamo i mini farmu. Vodu smo našli na dva mjesta koje ovdje nikad nije bilo i sada se cijelo selo snabdijeva sa tih izvora. Struje nema, slaba je trafostanica u selu, ali imamo solarne panele – kaže Benedikt.
Dodaje da na liturgije i u crkve dolaze vjernici iz Hercegovine, Trebinja, Bileće, Gacka, Nevesinja, Nikšića, Podgorice, Budve, Herceg Novog, Risna, Kotora, Bara. Ekipa Pobjede je na putu do ove crkve srela desetak automobila koji su se vraćali sa jutarnje liturgije.
– Ovdje ima više porodica čija djeca pohađaju osnovnu školu u Grahovu i da nije naše djece škola bi se ugasila. Imamo divan odnos sa ljudima u Grahovu i generalno sa svima ovdje – kazala je jedna mještanka koja se tu doselila prije tri godine sa suprugom i troje djece. Bave se, kaže, knjigovezom, a zemlju su kupili od izvjestnog Ukrajinca. Iz razgovora sa domaćinima i nekim mještanima, jasno se da zaključiti da su ovdje zemlju kupovali uglavnom poštovaoci arhimandita Benedikta i vjernici SPC. U ovom mjestu vikendice su sagradila i četiri ljekara od kojih su dva ortopeda, jedan urohirurg i jedan anesteziolog, jedan bivši kotorski lokalni funkcioner i političar, potom sveštenik u penziji iz Risna.
Benedikt kaže da je sve počelo u doba korone, kada su ljudi izlazili iz gradova i okupljali se u netaknutoj prirodi toga kraja.
– Okupljala se omladina, imali smo duhovne vježbe i međusobno promovisali ideju povratka prirodi i zdravom životu. Potom smo počeli dolaziti ovdje da sadimo ljekovito bilje, da se družimo, da služimo, svi smo se osjećali slobodno i veselo. Uvidjeli su da je ovo lijepo mjesto, da ovdje može da se boravi, da se živi, lokacija je dobra, dođu iz grada pobjegnu od gužve, beru se čajevi, i tako je krenula ova priča. Mnogi su poželjeli da ovdje kupe zemlju i sebi izrade domove, svako u skladu sa sopstevim materijalnim mogućnostima – kazao je Benedikt. Od ljekovitog bilja koje uspijeva u tom kraju, poput plantaža lavande, majčine dušice, vrijeska, divljeg origana i drugih biljaka, prave se tinkture, melemi, kreme, a navode i da im je med vrhunski.
Svi nelegalno sagrađeni objekti biće legalizovani, što je najavio i ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović, koji je kazao da je njegov resor utvrdio da su ispunjeni uslovi za legalizaciju objekata u selu Dragalj, KO Gornje Krivošije, Opština Kotor.
Savjet MZ Gornje Krivošije pozvao je ranije poslanika SD i predstavnika Evropskog saveza Branislava Nenezića i ostale poslanike Skupštine Crne Gore da posjete mjesnu zajednicu i budu njihovi gosti.
Savjet Mjesne zajednice Gornje Krivošije u saopštenju koje potpisuje predsjednik Jovan Samardžić, poručuje „da sa neizmjernim zadovoljstvom prati razvoj zapuštenog mjesta, do skoro gotovo raseljenog i opustjelog, kako se ponovo naseljava, te kako ponovo stiče utisak da postaje živo mjesto sa ponovnim žamorom djece, velikim površinama zasađenim ljekovitim biljem, ponovnim oživljavanjem poljoprivrede, te povećanjem broja stočnog fonda“.
-To su nove komšije, koje su na našu radost počele da naseljavaju Dragalj, a radi se o nekoliko desetina kuća, a ne stotina, dočekali smo ih otvorena srca, sa vjerom i nadom da ćemo zajedno dalje živjeti i raditi na dobrobit cijele zajednice, te opštine Kotor i Crne Gore. Mi ne dijelimo ljude po tome odakle su došli, već po tome sa kakvim namjerama su došli, tako da nijesmo legitimisali nove komšije. Ipak znamo da su većina njih državljani Crne Gore, ili da su im supružnici naši državljani, ili pak imaju uredno prijavljen boravak u Opštini Kotor i Crnoj Gori. Posebno bi među njima izdvojili i četiri ljekara od kojih su dva ortopeda, jedan urohirurg i jedan anesteziolog, kao i veliki broj visokoobrazovanih ljudi – poručuju iz ove mjesne zajednice.
Dalje navode, da su pomenuti objekti nikli na prostoru, koji je kupljen od mještana, gdje je predviđena individualna stambena izgradnja i većina tih objekta su u procesu legalizacije, ili taj proces privode kraju.
-Takođe, na našu veliku radost Opština Kotor u posljednjih nekoliko godina, između ostalog, ulaže i velike napore da konačno osvijetlimo naš
Dragalj javnom rasvjetom, pa nam, razumije se, ne smeta i što je jedan dio mjesta dobio javnu rasvjetu, a na kojem se nalazi pomenuto naselje – kaže se u reagovanju.
Naglašavaju da se ne radi o zatvorenoj zajednici, „već o našim dobrim sugrađanima, koji imaju izraženu duhovnu potrebu“.
– Posebno nam je zadovoljstvo što je Mitropolija izašla u suset vjernicima, te napravila novu drvenu Crkvu Svetog Serafima Sarovskog. Mi se zaista ne bavimo protokolom, ali prilikom osvećenja pomenute crkve bilo je mnogo zvanica i uglednih gostiju, pa među njima i ruski ambasador, što je valjda na ponos i mjestu i selu. Valjda je to u protokolu uobičajeno, baš kao što bi bilo normalno da se desila obrnuta situacija, da je neko, recimo, od vjernika u Rusiji podigao Crkvu Svetog Petra Cetinjskog, ili Svetog Stefana Piperskog, valjda bi tom činu osvećenja prisustvovao i naš ambasarodor u Rusiji – navodi se u saopštenju.
Dječija igračka pokraj puta oko kojeg su podignute vikendice iznad naselja (Foto: Stevo Vasiljević)
Na kraju, zahvaljuju poslaniku Neneziću na interesovanju za njihovo mjesto, i poručuju da bi više voljeli da se kroz institut premijerski sat, potenciralo pitanje, kao što je recimo, vodosnabdijevanje Gornjih Krivošija.
– Takođe, pozivamo gospodina Nenezića i ostale poslanike Skupštine Crne Gore da posjete MZ Gornje Krivošiije, te da budu naši gosti, biće dobrodošli – stoji u regovanju koje potpisuje predsjednik MZ Gornje Krivošije Jovan Samardžić.
Samardžić je odbio da se susretne sa ekipom Pobjede, navodeći da su sve rekli u saopštenju.
Ruske veze
Vlasnik parcela 657/14 i 657/15 , KO Gornje Krivošije je firma DOO „Sveti Benedikt“ koja je osnovana 14. marta 2024. godine na adresi Aleksandrova obala broj 9 u Zelenici, u Herceg Novom.
Registrovana djeklatnost ove firme čiji je osnivač i jedina vlasnica i direktorica Darinka Hrnjez, je agencija za nekretnine. Za Hrnjez je poslanik Nenezić kazao da je ona strana državljanka i nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije. Mediji su pisali da su lideri te stranke imali tijesne veze sa Rusijom.
– Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikacije. Pitam premijera, kako neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Gornjim Krivošijama gdje nema vode – kazao je tokom premijerskog sata u Skupštini Nenezić.
Premijer Milojko Spajić mu je odgovorio da će to pitanje delegirati ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću, koji je naknadno u parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika, kazao da je Ministarstvo utvrdilo da su tamo ispunjeni uslovi za legalizaciju objekata.
Izvor: Pobjeda
