Devčić više od deset godina karijeru gradi na raskršću evropske politike, diplomatije i demokratskog razvoja. Iskustvo je sticao u njemačkom Bundestagu, evropskim institucijama i diplomatskim misijama, a danas iz Beograda pomno prati i podržava reforme koje region približavaju Evropskoj uniji. U razgovoru za CdM govori o evropskom putu Crne Gore, ključnim izazovima integracija, ulozi Njemačke, ali i uticaju globalnih aktera na događaje u zemlji.
CdM: Proevropske snage u Crnoj Gori juče su s ohrabrenjem dočekale izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je došlo vrijeme da se započne rad na Sporazumu o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Kako Vi tumačite ovu poruku i šta ona govori o trenutnom stavu Njemačke prema politici proširenja EU?
Devčić: Njemačka snažno podržava Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Izjava kancelara Merca nije slučajna i naglašava da Njemačka vjeruje u članstvo Crne Gore u EU. Ipak, rad na pristupnom sporazumu je složen i zahtijeva veliko diplomatsko umijeće, istrajnost i fleksibilnost od strane zemalja kandidata. Sam početak rada na ovom dokumentu ne znači automatizam.
Osim toga, postoje i druge države članice koje su po ovom pitanju nešto uzdržanije. Ukratko, naši partneri u Crnoj Gori treba da ovu poruku shvate kao izraz iskrene podrške, koja istovremeno naglašava i očekivanja donosilaca odluka iz CDU/CSU, koji predvode saveznu vladu. Od Crne Gore se očekuje da dosljedno nastavi sa sprovođenjem reformi. Pri tome svi politički akteri moraju odgovorno ispuniti svoju ulogu.
CdM: Koji su, prema Vašem mišljenju, ključni izazovi koje Crna Gora trenutno mora prevazići kako bi napredovala u procesu pristupanja?
Devčić: Iz naše perspektive, posljednji izvještaj o napretku Evropske komisije daje dobar pregled. Crna Gora je u proteklim godinama ostvarila značajan napredak, ali i dalje se suočava sa velikim izazovima. Na prvom mjestu je jačanje vladavine prava i dosljedna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer su ove teme od ključnog značaja za EU. Podjednako je važna i politička stabilnost: samo široki konsenzus oko evropskog kursa može obezbijediti sprovođenje neophodnih reformi.
Pored toga, Crna Gora mora da ojača nezavisnost pravosuđa i poveća efikasnost državnih institucija. Sloboda medija i uloga civilnog društva takođe su presudni za demokratski razvoj. Konačno, potrebno je ograničiti uticaj spoljašnjih aktera i unaprijediti ekonomske reforme kako bi zemlja postala konkurentna i privlačna za investicije.
U zemlji sa ukupnim brojem stanovnika od 623.633, uvijek se dolazi do pitanja kapaciteta i izvodljivosti reformi. Od mojih sagovornika u Podgorici čuo sam da će se do kraja godine u parlamentu glasati o ukupno 100 zakona. U procesu pristupanja jedno je usvojiti te zakone, a drugo je njihova primjena. To su ogromni izazovi sa kojima se mora suočiti u narednim godinama. Još jednom, za to je potrebna sveukupna društvena snaga.
CdM: Koliko je realno očekivati da pregovori o pristupanju početi u skorije vrijeme, s obzirom na trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori? Da li smatrate da su strani politički i ekonomski uticaji prisutni u Crnoj Gori i da mogu usporiti ili čak ugroziti njen put ka EU?
Devčić: Izvjesnost da će pregovori o pristupnom ugovoru uskoro početi zavisi u velikoj mjeri od dva faktora. Prvo, to zavisi od dinamike među državama članicama. Postoje države koje su više naklonjene proširenju, ali i one koje su skeptične. EU je stalna pregovaračka mašina u kojoj se svakodnevno traže i pregovaraju kompromisi. Stoga se može desiti da pojedine države blokiraju takve procese zbog sasvim drugih pregovaračkih pitanja koja se tiču njihovih nacionalnih interesa u drugim oblastima politike. Iz tog razloga izjava kancelara Merca može da se shvati kao znak Njemačke i prema ostalim zemljama članicama.
Dakle, njegova izjava je važan signal ne samo Crnoj Gori, već i pozicioniranje prema ostalih 26 članica. To vođstvo u spoljnoj politici, je nešto što su mnogi u regionu, pa i u Crnoj Gori, očekivali od nove njemačke vlade pod vođstvom Fridriha Merca i ministra vanjskih poslova Johana Vadefula.
Drugo, to naravno zavisi od daljnje političke stabilnosti i dinamike reformi u Crnoj Gori. EU je jasno poručila da su napredak u vladavini prava i borbi protiv korupcije presudni. Za to je potrebna unutrašnja politička stabilnost.
Naravno, strani politički i ekonomski uticaji su prisutni u Crnoj Gori. Da li takvi pokušaji uticaja mogu usporiti ili čak ugroziti put zemlje ka EU, zavisi prije svega od donosioca odluka u Crnoj Gori. Ukoliko se svi oni koji se iskreno i deklarativno zalažu za evropsku perspektivu Crne Gore ujedine, taj uticaj će se moći samo ograničeno razvijati. U rukama je donosioca odluka – kako u vladi, tako i u opoziciji – da Crnu Goru učine uzorom za cijeli region.
CdM: Kancelar Merc je značaj dao i saradnji u ograničavanju ilegalnih migracija u EU. Kakvu ulogu bi Crna Gora tu mogla da odigra kao sljedeća zemlja članica?
Devčić: Crna Gora može imati stratešku ulogu za EU u borbi protiv ilegalnih migracija, budući da je dio Balkanske rute. Iako Crna Gora nije glavno tranzitno područje i samim tim nije u političkom fokusu kada govorimo o migracijama kao izazovu za evropski kontinent, mreže organizovanog kriminala i dalje imaju značajnu ulogu u zemlji. Te mreže djeluju transnacionalno i predstavljaju bezbjednosni izazov za EU i njene države članice. U pravnoj borbi protiv ovih grupa, vlada Milojka Spajića je od 2023. godine već postigla određene uspjehe. Ipak, neophodno je da se rute za šverc droge, ljudi i oružja dodatno zatvore.
U tom pogledu Crna Gora može dati stvarni doprinos evropskoj bezbjednosti i osjetno doprinijeti jačanju EU. U narednoj fazi pristupnih pregovora za vladu u Podgorici od izuzetne je važnosti da se politička pažnja usmjeri na ono što se može učiniti za jačanje EU i njene političke uloge. Radi se o tome da se naglasi koju dodatnu vrijednost Crna Gora može donijeti Evropskoj uniji.
CdM: Za naše čitaoce, koji su manje upoznati sa Vašim radom, koje aktivnosti Konrad-Adenauer-Fondacije biste naveli kao najrelevantnije u podršci evropskom putu Crne Gore?
Devčić: Mi smo jedina njemačka politička fondacija koja je od 2001. godine prisutna u Crnoj Gori. Podržavamo evropski put Crne Gore prije svega kroz jačanje demokratije, projekte vladavine prava, političko obrazovanje i regionalno umrežavanje. Posebno su značajni naši programi za jačanje političkih partija, uključivanje mladih lidera u evropske mreže i praćenje pregovora o pristupanju EU.
Podržavamo naše partnerske partije – Bošnjačku stranku, Demokrate i Evropu sad – u izgradnji kapaciteta, identifikaciji i podršci mladim talentovanim kadrovima, kao i u povezivanju sa kolegama iz država članica EU.
Pregovori o pristupanju EU nijesu samo preuzimanje pravne tekovine EU, već i promjena političke kulture. Zalažemo se za modernu političku kulturu zasnovanu na principima kompromisa, konsenzusa i dijaloga.
Prošlog vikenda smo okupili mlade političare sa funkcijama iz Hrvatske i Crne Gore kako bismo podstakli dijalog. Upravo u tom smislu to ima izuzetnu važnost za mlade ljude.
Kroz naš program stipendiranja, kojim podržavamo studente i studentkinje u Crnoj Gori, želimo da investiramo u lidere budućnosti i doprinesemo razvoju odgovornih i angažovanih građana u Crnoj Gori. Našom studijom „Koliko me košta Zapadni Balkan“, koju smo upravo objavili sa našim partnerom European Policy Centre iz Beograda, izračunati su troškovi za građane EU u vezi sa pristupanjem Crne Gore i ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana.
Rezultati su ohrabrujući i želimo da time doprinesemo objektivnijoj debati o politici proširenja u državama članicama EU. To će biti od koristi Crnoj Gori u njenoj kandidaturi za članstvo. Sve ovo radimo jer vjerujemo u evropsku perspektivu Crne Gore i želimo da na najbolji način podržimo vašu zemlju.
Izvor: CdM
