Konferencija je okupila ministarstvo, predsjednike sudova, sudske vještake, advokate i predstavnike privrede, sa ciljem da se, kroz otvoren dijalog, sagledaju problemi poput dužine trajanja radnih postupaka i troškova i neujednačene sudske prakse, kao i da se ponude konkretni prijedlozi za njihovo prevazilaženje.
U uvodnom dijelu, prisutni su imali priliku da čuju obraćanja Suzane Radulović, generalne sekretarke Unije poslodavaca Crne Gore, Naide Nišić, ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, zatim Željke Jovović, predsjednice Osnovnog suda u Podgorici, Enese Rastoder, direktorice Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, i Maje Golović Vojinović, izvršne direktorice Centra za alternativno rješavanje sporova
‘’Radni sporovi nose posebnu težinu jer se u njima prepliću Ekonomija, zakon, povjerenje i međuljudski donosi. Iako su to pravni postupci, njihov ishod direktno utiče na poslovanje preduzeća, radna mjesta i ukupnu društvenu stabilnost. Zato nas posebno brinu izazovi koji su odavno prisutni, poput velikog broja radnih sporova, njihovo dugo trajanje, visoki troškovi i neujednačena sudska praksa.’’, navela je Radulović i napravila uvod za današnju diskusiju.
Nakon toga, prisutnima se obratila ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić. Ministarka rada je istakla da unapređenje sistema radnih odnosa, jačanje inspekcijskog nadzora i ujednačavanje sudske prakse imaju poseban značaj u kontekstu evropskih integracija Crne Gore. Naglasila je da je efikasna zaštita prava iz rada, borba protiv neformalnog zapošljavanja i obezbjeđivanje bezbjednih i zdravih uslova rada u potpunosti usklađena sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno u okviru Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje. Ministarka je poručila da jačanje institucija, razvoj socijalnog dijaloga i podsticanje mirnog rješavanja radnih sporova doprinose ispunjavanju evropskih standarda, jačanju vladavine prava i stvaranju održivog i inkluzivnog tržišta rada, što predstavlja jedan od ključnih preduslova za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj unije.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović dala je svoje mišljenje iz pozicije sudstva.
‘’Sudovi su već godinama suočeni sa velikim prilivom predmeta, što, uz nedostatak sudijskog kadra, dovodi do smanjenja očekivane efikasnosti u radu, a time i do dugog trajanja sudskih postupaka. Prihvatamo kritike koje se odnose na neujednačenost sudske prakse, koja takođe utiče na efikasnost postupanja. Upravo iz tog razloga, kako na nivou Osnovnog suda u Podgorici, tako i na nivou Vrhovnog suda, ovom pitanju se posvećuje posebna pažnja. Predsjednica Vrhovnog suda formirala je Upravni odbor za unapređenje sistema sudske prakse, sa ciljem obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane sudova. Pored navedenog, Osnovni sud u Podgorici od januara 2026. godine započinje pilot-projekat koji se sprovodi u okviru regionalnog projekta „Program reforme pravosuđa za Zapadni Balkan“, finansiranog od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške, a čiji je cilj upravo unapređenje brzine i efikasnosti sudskih postupaka. Imajući u vidu sve navedene aktivnosti, uz dosljednu afirmaciju medijacije, nadamo se da će se stvoriti povoljan ambijent za efikasno ostvarivanje pravde, kako za poslodavce, tako i za zaposlene“, zaključila je Jovović.
Direktorica ove Agencije, Enesa Rastoder, istakla je da je Agencija za mirno rješavanje radnih sporova jedina specijalizovana institucija u Crnoj Gori koja se bavi radnim sporovima. Današnji skup je od izuzetnog značaja jer imamo priliku da se povežemo i dobijemo odgovore na neka ključna pitanja koja se tiču sudskih procesa, uz želju da naredne godine imamo još uspješnije riješene sporove.
Maja Golović Vojinović, izvršna direktorica Centra za alternativno rješavanja radnih sporova istakla je važnost teme rješavanja radnih sporova, jer oni nisu samo pravno pitanje, već i odraz društvenih i ekonomskih prilika. ‘’Centar je od donošenja zakona o rješavanju radnih sporova 2020. godine do danas zaprimio 25.000 predloga za pokretanje postupaka medijacije, a dosadašnja iskustva i praksa pred Centrom pokazuju da je postignuto na stotine zaključenih poravnjanja.’’ Nakon uvodnih obraćanja, primjere prakse iz privrede prisutnima je predočila Milena Raičković, direktorica pravnih poslova i ljudskih resursa HG ‘’Budvanska rivijera’’. Ona je takođe apelovala na uključenost svih nadležnih organa kako bi se svi sporovi rješavali na pravno utemeljenim činjenicama i izbjegla dugotrajnost sudskih postupaka.
’’U moru raznih sudskih praksi, pored pitanja posebnog/startnog dijela zarade koje je, nadamo se, u potpunosti pravno razriješeno, naše posebno zapažanje tiče se prevoza. Obično se dešava da vještaci polaze od pogrešne pretpostavke da zaposleni ima automatski pravo na prevoz čak i onda kada prevoz ne koristi za dolazak na posao. Konkretno u Budvi je ovaj problem sve češći, jer nema organizovanog gradskog prevoza, a dosta često je udaljenost do mjesta rada oko 1.5 km ili čak manje. Značajna tema je prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena. Ovo nisu dvije iste kategorije i mora im se posvetiti posebna pažnja, posebno iz razloga što u režimu preraspodjele, svaki sat duži od regularnog dnevnog ili sedmičnog rada, nije automatski prekovremeni rad za isplatu. Isto je i sa jubilarnim nagradama i drugim dodacima, gdje vještaci obračunavaju iznos bruto zarade na ime jubilarne nagrade sto vodi dupliranju poreske obaveze, a što je pravno neutemeljeno.’’ navela je Raičković.
Tokom otvorene diskusije na konferenciji Unije poslodavaca Crne Gore, predstavnici privrede ukazali su na izazove u primjeni radnog zakonodavstva, posebno u postupcima povodom otkaza ugovora o radu.
Poslodavci su naglasili da se nerijetko donose odluke u korist zaposlenih zbog manjih formalnih nedostataka, bez dovoljno razmatranja suštine povrede radne obaveze i konkretnih okolnosti slučaja, što povećava troškove i produžava trajanje sporova. Posebno je istaknuta zloupotreba bolovanja, neujednačena sudska praksa i dugo trajanje radnih sporova, kao i pravna nesigurnost koja nastaje kada sudovi pri odlučivanju uzimaju u obzir i odredbe Zakonika o krivičnom postupku.
Na osnovu diskusije, zaključeno je da je potrebno unaprijediti ujednačavanje sudske prakse, dati veći značaj suštini radnog odnosa u odnosu na formalne procedure, kao i podsticati mirno i alternativno rješavanje radnih sporova. Istaknuto je i da jačanje institucionalne kontrole i mehanizama praćenja prisustva i opravdanosti bolovanja predstavljaju ključne mjere za smanjenje zloupotrebe bolovanja i efikasnije upravljanje radnim odnosima.
Takođe je naglašena potreba za kontinuiranim dijalogom između sudova, institucija i privrede, radi jačanja pravne sigurnosti i povjerenja u sistem radnih odnosa. U tom kontekstu dogovoreno je da će diskusije ovog tipa postati redovna praksa, jer se spajanjem iskustva privrede, stručnosti sudova i mehanizama alternativnog rješavanja sporova, može znatno brže doći do preporuka koje mogu povećati efikasnost, smanjiti troškove, i što je najvažnije, vratiti povjerenje u pravnu sigurnost radnih odnosa.
Izvor: Gradski.me
