Naprotiv, pravi važan korak ka velikim investicijama koje sami ne možemo finansirati, kazao je u intervjuu za “Dan” ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
– Energetika je danas jedan od ključnih sektora globalnog razvoja. Ako želimo stabilne cijene, sigurnost snabdijevanja i zaštitu od mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), moramo graditi nove izvore energije. Za to su potrebni kapital, znanje i brzina. Model je jednostavan i uobičajen širom svijeta: država daje institucionalni okvir i zemljište koje je već njeno, a partner donosi kapital i tehnologiju. Projekti ostaju pod kontrolom države, kroz EPCG kao ključnim nosiocem interesa – naveo je Šahmanović.
Sporazum je u ime Vlade Crne Gore potpisao ministar Šahmanović, a u ime Vlade UAE ministar energetike i infrastrukture Suhail Mohamed Al Mazrouei, u prisustvu predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika UAE Mohameda bin Zajeda Al Nahjana početkom novembra, a Skupštini je dostavljen u formi predloga zakona. Sporazum sa UAE je kritikovao civilni sektor jer se njime propisuje da će država pomoći realizaciju projekata bez javnih tendera, javnih nabavki i koncesionih postupaka, te da će izraditi javnu infrastrukturu do tog projekta.
• Da li su drugi investitori ovim sporazumom stavljeni u neravnopravan položaj?
– Ne. Ovdje ne pravimo izuzetke, već stvaramo model koji će biti primjenjiv i na druge kredibilne partnere, uključujući i evropske kompanije. Procedure se ne ukidaju, već se prilagođavaju realnosti u kojoj nemamo luksuz vremena. Ako želimo energetsku sigurnost, moramo ubrzati procese, ali bez ugrožavanja javnog interesa, životne sredine i kontrole države.
• Šta će za Crnu Goru, potrošače, energetski sistem i energetska preduzeća značiti uvođenje plaćanja takse za CBAM?
– CBAM nije iznenađenje i nije nešto na šta Crna Gora danas reaguje nespremna. To je dio šire evropske politike borbe protiv klimatskih promjena i mi smo toga svjesni.
Najvažnija poruka građanima jeste da Crna Gora u ovaj proces ulazi mnogo spremnija nego prije samo godinu dana.
U rekordno kratkom roku završili smo mnogo toga u energetici: povezujemo se sa evropskim tržištem električne energije, potpisali smo Memorandum sa Italijom o povezivanju tržišta električne energije, otvorili vrata drugom podmorskom kablu, usvojili Nacionalni energetski i klimatski plan i započeli konkretne aukcije za obnovljive izvore energije. To su jasni signali da država ima pravac i da zna šta radi.
Tokom razgovora u Briselu potvrđeno je da Evropska komisija prepoznaje ovaj napredak. Upravo zato očekujemo fleksibilniji i povoljniji pristup primjeni CBAM-a prema Crnoj Gori. Drugim riječima, ne ulazimo u ovu priču kao pasivan posmatrač, već kao država koja aktivno mijenja svoj energetski sistem.
• Koliko će u 2026. godini Crnu Goru koštati uvođenje takse za CBAM i kako će to uticati na sistem?
– Građani treba da znaju jednu stvar, CBAM taksu ne plaćaju direktno domaćinstva. Ona se odnosi na izvoz električne energije na tržište Evropske unije i plaćaju je uvoznici, što utiče na konkurentnost našeg proizvoda/struje. Prve, često dramatične procjene se u međuvremenu ponovo analiziraju i, prema najavama iz Brisela, biće mnogo manje od preliminarno najavljenih. Ono što je nas ohrabrilo i dalo da kažem vjetar u leđa jeste da su svi naši rezultati notirani i prepoznati i da će se to uvažiti u konceptu primjene CBAM-a na našu državu.
CBAM je koncipiran kao dodatni motiv da ubrzamo ulaganja u obnovljive izvore. Svaki novi solarni ili vjetroenergetski projekat znači manji pritisak CBAM-a i veću sigurnost za državu i privredu. To je poruka koju Evropa šalje i u tom pravcu, ka tom cilju treba dalje da djelujemo i radimo.
• Da li će CBAM dovesti do povećanja cijena električne energije za građane?
– Uprkos svim izazovima koje nosi ova godina, cijene električne energije za građane i privredu nijesu rasle. To je najjača poruka da sistem funkcioniše odgovorno i u interesu građana.
Cijene se ne određuju u Ministarstvu, ali ćemo učiniti sve što je realno da se postojeći nivo cijena zadrži. Nećemo dozvoliti nagla poskupljenja, niti udar na standard građana.
Ako dođe do minimalnog usklađivanja, ono će biti blago, kontrolisano i praćeno mjerama zaštite, posebno za penzionere, porodice sa nižim primanjima i ranjive kategorije. Energija mora biti pravo, a ne luksuz.
• Šta su ključni rezultati Ministarstva na evropskom putu Crne Gore?
– U ovoj godini energetika je postala jedna od najuspješnijih oblasti evropskih integracija. Usvojeni su ključni zakoni – Zakon o energetici, Zakon o prekograničnim infrastrukturnim energetskim projektima, Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, usvojeni zakoni u oblasti nafte i gasa koji garantuju bezbjednije istraživanje, viši nivo zaštite mora i prirode, kao i pouzdano snabdijevanje naftnim derivatima, pokrenute su aukcije za obnovljive izvore, poslije toliko godina, formiraju se strateške rezerve nafte, modernizuju i vraćaju u funkciju državni kapaciteti/rezervoari i otvaraju vrata punoj integraciji sa evropskim tržištem električne energije, potpisivanjem Memoranduma o market couplingom sa Italijom.
Pokrenuli smo razgovore za drugu žilu podmorskog kabla sa Italijom, pa i konkretizovali rokove početka, 2027. godina i završetak 2030. Na ovaj način dupliramo kapacitete na 1.200 MW i jačamo svoju poziciju energetskog mosta između EU i regiona Zapadnog Balkana, južnih koridora i šire.
Znate da se godinama radilo i čekalo na Nacionalni energetski i klimatski plan, finalizovali smo ga i usvojili, postavili okvire daljeg razvoja energetskog sistema.
Pripremili smo i usvojili i Program razvoja zelenog vodonika, želeći da budemo u korak sa razvojem novih tehnologija, jer investicije nađu put tamo gdje ima preduslova. Mi ih stvaramo.
Na redu su investicije, kad to kažem mislim na kapitalne, krupne infrastrukturne objekte, koji zahtijevaju i znatna finansijska ulaganja, ali i znanja, ekspertize, naročito u novim naprednim tehnologijama.
Na kraju, poruka kojom ulazimo u narednu godinu, svi smo složni da Crna Gora obiluje potencijalima u solarnoj, hidro i vjetroenergiji, svi znamo da samostalno potrebni kapital za razvoj i izgradnju sistema ne možemo uložiti, ali da li smo svi prepoznali šansu i trenutak da uz prave strateške partnere možemo dostići i “zelene” ciljeve, ubrzati energetsku tranziciju, donijeti crnogorskoj privredi novu vrijednost. Mi ćemo u istom ritmu nastaviti da radimo, to je sigurno.
Neće dozvoliti nagla poskupljenja
• Hoće li Vlada ponovo intervenisati da spriječi rast cijena struje?
– Kao i do sada, naš prioritet je zaštita građana. Nećemo dozvoliti nagla poskupljenja, niti socijalni udar.
Posebno važna poruka jeste da su ranjivi kupci prvi put sistemski zaštićeni. Domaćinstvima kojima je pomoć najpotrebnija, Ministarstvo će subvencionisati potrošnju aktivne energije do 600 kWh mjesečno. To znači sigurnost, mir i dostojanstvo za porodice kojima je pomoć i podrška sistema najpotrebnija. Najavio sam na početku mandata da je jedan od prioriteta urediti ovu oblast kroz novi Zakon o energetici, to smo Uredbom o ranjivim kupcima i uradili i nadam se ulili novu sigurnost onim najugroženijim kategorijama našeg društva.
Izvor: Dan
