Sadržaj
Ocjenjuje da je crnogorsko društvo podijeljeno po svim šavovima te da ni po ovom pitanju neće biti drugačije. Smatra da se mora ići na kompromis.
– Mi smo turistička zemlja i moramo da imamo u vidu da zavismo od turizma, ali i da ljudi koji rade u trgovinama žele da imaju slobodan dan. To se može riješiti ako ima razumijevanja sa obje strane. Smatram dobrim slovenačko rješenje da mogućnost rada nedjeljom imaju male porodične prodavnice do 100 kvadrata, da se ograniči rad u jednoj smjeni ili broj objekata po opštini. Zato mi prijedlog Socijalnog savjeta djeluje kao razumno rješenje – kazao je Dokić našoj redakciji.
Mjera kompromisa
Socijalni savjet čiji su članovi predstavnici poslodavaca, sindikata i Vlade, prošlog petka su izašli sa preporukom da se omogući rad po jednom marketu iz svakog lanca po opštini, da taj rad bude ograničen na jutarnju ili popodnevnu smjenu, uz uvećanje dnevnice za 80 odsto i slobodan idući vikend za one koji rade nedjeljom.
– Mislim da je to mjera kompromisa gdje bi svi bili na dobitku. Da li eventualno može da se doradi ili dopuni, vjerovatno može, ali suštinski to su temelji na kojima se može graditi sporazum – rekao je Dokić.
Na pitanje Pobjede da li crnogorske institucije imaju kapaciteta da isprate da se u ovom slučaju prava radnika u potpunosti zaštite, Dokić navodi da je strah građana donekle opravdan, ali da bi se ovakvim rješenjem prostor za manipulacije značajno smanjio.
– Naše institucije i nijesu baš ekspeditivne, imamo problem u realizaciji bukvalno svega. Taj strah ima realno utemeljenje, ali mislim da sa ovim prijedlogom isključujemo mogućnost manipulacije. Razlog za taj strah leži u generalno niskom povjerenju građana u institucije – smatra Dokić.
Odluka Ustavnog suda o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, još nije objavljena u Službenom listu, iako je Ustavni sud uputio na objavu 5. februara. Momentom objave ta odluka stupa na snagu, a trgovci dobijaju mogućnost da prvu narednu nedjelju otvore objekte, prvi put nakon oktobra 2019. godine kada je uvedena neradna nedjelja u trgovini.
Apel za dogovor
Da se to ne desi apelovali su i poslanici i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, ukazujući da je potrebno sačekati da se napravi dogovor.
Za ponedjeljak je zakazana sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o prijedlogu PES-a kojim se suštinski ne mijenja ništa osim navoda da se neradna nedjelja uvodi radi zaštite zdravlja. Đeljošaj je ocijenio da takav prijedlog nije rješenje te da se i njegova ustavnost može dovesti u pitanje.
Milatović je bio stava da nijedan zakon ne može da obezbijedi građanima neradnu nedjelju te da je jedini način da se uvede kao ustavna kategorija. Za ovu inicijativu se, kako je saopštio, odlučio nakon što je Ustavni sud krajem januara, kao neustavan, ukinuo član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini zbog kršenja slobode preduzetništva i principa jednakosti pred zakonom. Ovakvo rješenje je, kako navodi, već utemeljeno u Njemačkoj, koja je nedjelju i državne praznike ustavno prepoznala kao dane odmora, uz jasno propisivanje izuzetaka.
Da je Milatovićev prijedlog „da nedjelja bude dan kada crnogorska ekonomija staje i prestaje da funkcioniše“ nespretan i potencijalno opasan, ocijenili su juče iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) po čijoj inicijativi je Ustavni sud i odlučivao.
– Time se šalje poruka da, nakon Zakona o radu i drugih zakona, sada i Ustav – vrhovni pravni akt države, postaje meta u cilju sticanja političkih poena i ličnih ambicija – saopšteno je iz Unije poslodavaca.
Dodali su da od 2019. godine rade na pronalaženju zakonitog i pravednog rješenja oko ovog pitanja, uz puno poštovanje crnogorskih institucija i normativnog okvira.
– Ovaj pristup je rezultirao jednoglasnim dogovorom sva tri socijalna partnera u Socijalnom savjetu, a naša inicijativa potvrđena je odlukom Ustavnog suda – kazali su iz Unije.
Pozvali su sve društvene aktere da se vode Ustavom, posebno članom 65 koji pozicionira Socijalni savjet kao instituciju pred kojom se usklađuju pitanja od značaja za zaposlene.
– U protivnom, otvara se legitimna dilema stvarnih namjera – poručili su iz Unije poslodavaca.
Prema njihovom prijedlogu bio je rezervisan i Đeljošaj, ocjenjujući da je potrebna dodatna analiza i dorada kako bi bio usklađen sa odlukom Ustavnog suda. On je kao konačno rješenje označio uspostavljanje centralizovanog digitalnog sistema evidencije radnog vremena po uzoru na fiskalizaciju, ocjenjujući da bi se tako zaštitila prava radnika, smanjile zloupotrebe i uveo evropski standard kontrole rada bez opterećenja privrede. Đeljošaj je naglasio da je odluka Ustavnog suda obavezujuća te da ne može biti predmet relativizacije ili političkog tumačenja.
– Pozivam trgovinske lance i sve subjekte u oblasti trgovine da ne započinju primjenu radne nedjelje do donošenja konačnog, ustavno usklađenog rješenja. Svako drugačije postupanje prije završetka dijaloga vodilo bi pravnoj nesigurnosti i dodatnim problemima u praksi – poručio je ranije Đeljošaj.
Jedan od predlagača izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini Miloš Pižurica (PES) je ranije ocijenio da su preporuke Socijalnog savjeta donijete „ofrlje i bez analize“, dodajući da se radi „hiljadu turista dnevno u Crnoj Gori angažuje 50.000 radnika“. Kritikovao je i Ustavni sud zbog njihove odluke, navodeći da su je donijeli jer im je za plate koje su im povećali, trebalo dodatni dan da je troše.
Vukajlović: Dopunom Ustava se ne zaustavlja ekonomija
Savjetnica predsjednika Crne Gore za održivi razvoj Olivera Vukajlović je u reagovanju na stavove UPCG saopštila da je inicijativa predsjednika Jakova Milatovića za ustavno utvrđivanje prava na neradnu nedjelju i dane državnih praznika zasnovana na potrebi jačanja pravne sigurnosti, socijalne pravde i dugoročne stabilnosti društva. Istovremeno, riječ je o jedinom dugoročno održivom rješenju, koje ima uporište u Ustavu.
– Predložena dopuna člana 64 Ustava Crne Gore ima za cilj uspostavljanje opšteg pravila prema kojem zaposleni ne rade nedjeljom, kao ni u dane državnih i drugih praznika. Istovremeno, jasno je predviđena mogućnost da se zakonom propišu izuzeci u djelatnostima u kojima je rad neophodan radi zaštite javnog interesa. Time se ne ,,zaustavlja ekonomija“, već se uvodi ustavni okvir koji omogućava balans između prava zaposlenih i potreba privrede, uz veću predvidivost i stabilnost poslovnog ambijenta – kazala je Vukajlović i dodala da inicijativa ni na koji način ne dovodi u pitanje ulogu Socijalnog savjeta, niti značaj socijalnog dijaloga.
Izvor: Pobjeda
