„U toku 2025. godine u tužilaštvima je evidentirano 50 žrtava trgovine ljudima, od čega 26 muškaraca i to 18 maloljetnih, te 24 žene, i to 18 maloljetnih“, navodi se u ovom dokumentu.
Struktura žrtava i krivično gonjenje
Analiza podataka pokazuje da su maloljetna lica najugroženija kategorija, s obzirom na to da čine veliku većinu identifikovanih žrtava u oba pola.
Kada je riječ o kaznenoj politici i radu pravosuđa, tokom 2025. godine pokrenut je značajan broj postupaka protiv fizičkih i pravnih lica uključenih u ove kriminalne aktivnosti.
„Formirano je 27 predmeta protiv 32 fizička i 3 pravna lica, donijeto je 20 naredbi o sprovođenju istrage protiv 23 lica i podignuta je 21 optužnica protiv 25 lica“, navedeno je u izvještaju.
Dominacija prinudnog prosjačenja
Najprisutniji oblik eksploatacije u Crnoj Gori i dalje je prinudno prosjačenje, koje pogađa najveći broj žrtava, dok su zabilježeni i slučajevi radne i seksualne eksploatacije, kao i prisilnog braka.
„Dominantno prisutan oblik eksploatacije je prinudno prosjačenje sa ukupno identifikovanih 28 žrtava, zatim radna eksploatacija sa 10, seksualna eksploatacija sa 4 i prinudni brak sa 1 identifikovanom žrtvom“, precizira se u ovom izvještaju.
Statistike Tima za formalnu identifikaciju potvrđuju da su djeca isključive žrtve kada je u pitanju ovaj vid iskorištavanja na ulicama.
„U periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2025. godine, Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima identifikovao je 66 osoba kao žrtve prisilnog prosjačenja, sve maloljetne osobe“, piše u dokumentu.
Nova strategija i sistem zaštite
Vlada je krajem 2025. godine usvojila novi strateški okvir koji definiše ciljeve i mjere za suzbijanje trgovine ljudima u narednom četvorogodišnjem periodu.
„Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 18. decembra 2025. usvojila novu Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za period 2025-2028. godine, sa pratećim Akcionim planom za 2025. godinu“, ističe se u izvještaju, te dodaje da je sistem zaštite dodatno ojačan uspostavljanjem specijalizovanih državnih kapaciteta namijenjenih isključivo djeci koja su žrtve ovog fenomena.
„Sistem zaštite žrtava u Crnoj Gori unaprijeđen je uspostavljanjem državnog skloništa za žrtve trgovine djecom u aprilu mjesecu 2024. godine“, navodi se u dokumentu.
Osim državnih inicijativa, civilni sektor igra ključnu ulogu kroz licencirane servise podrške za odrasle žrtve specifičnih oblika eksploatacije.
„Ministarstvo je u 2024. godini licenciralo sklonište za odrasle, žene žrtve seksualne eksploatacije, kao oblika trgovine ljudima koje vodi NVO“, piše u izvještaju.
Izvor: RTCG
