Ugledni ekonomista Stevan Gajević ističe da uvođenje Etičkog kodeksa za najviše funkcionere izvršne vlasti i kontrole integriteta kandidata za članove Vlade predstavlja rješenje koje već postoji u brojnim evropskim državama.
„Smatram da je riječ o pozitivnom koraku u normativnom smislu, ali da će konačan rezultat zavisiti od načina primjene. Ako sistem bude funkcionalan, nepristrasan i zasnovan na jasnim kriterijumima, može značajno unaprijediti standarde javne odgovornosti. U suprotnom, postoji opasnost da ostane samo formalno rješenje bez suštinskog uticaja na kvalitet upravljanja državom“, kazao je on.
Objašnjava da se u praksi provjere sprovode kroz uvid u imovinu, sukob interesa, poreske obaveze, bezbjednosne provjere i eventualne sudske postupke, najčešće od strane nezavisnih antikorupcijskih tijela i nadležnih državnih institucija.
„Prema predloženom modelu u Crnoj Gori, tu ulogu bi imalo posebno nadležno tijelo odnosno Etički odbor, u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije i drugim organima koji raspolažu relevantnim podacima.
Međutim, treba imati u vidu da je izbor članova Vlade prije svega politička odluka, pa je teško pronaći potpuno „tehničko“ ili zamjensko rješenje koje bi moglo eliminisati politički faktor. Provjere mogu smanjiti rizike i unaprijediti transparentnost, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti političku odgovornost onih koji predlažu i biraju ministre“, kazao je on.
Za ekonomskog analitičara i urednika portala Biznis CG Predraga Zečevića Nacrt Zakona o Vladi u dijelu koji predviđa Etički kodeks, Etički odbor i kontrolu integriteta mandatara i kandidata za članove Vlade predstavlja politički važan iskorak u pravom smjeru.
„U suštini, to je poruka da izvršna vlast mora imati viši standard odgovornosti od ostalih nivoa vlasti, jer upravlja javnim resursima, novcem svih građana i definiše pravac razvoja države“, kaže Zečević za Portal RTCG.
Politički gledano, kaže on, ovo je pokušaj da se institucionalizuje ono što je do sada često zavisilo od ličnog integriteta pojedinaca ili političkog pritiska javnosti.
„U tom smislu, to jeste pozitivan signal – posebno u kontekstu evropskih integracija i preporuka OECD-a i Savjeta Evrope, koji insistiraju na preventivnoj provjeri sukoba interesa i transparentnosti nosilaca izvršne vlasti“, ističe Zečević.
Međutim, ukazuje da suština nije u postojanju kodeksa, već u političkoj volji da se on primjenjuje bez selektivnosti.
„Ako Etički odbor bude zaista nezavisan i ako njegovi nalazi budu javni, to može promijeniti političku kulturu. Ako, međutim, ostane pod političkom kontrolom ili bez jasnih posljedica, onda će ovo biti još jedan normativni akt bez realnog efekta“, istakao je analitičar.
Naglašava da je važno razumjeti i širi kontekst: međunarodni partneri i investitori ne gledaju samo ekonomske pokazatelje, već i institucionalnu stabilnost i standarde upravljanja.
„Jasna pravila o integritetu poboljšavaju reputaciju države i podižu povjerenje. Zato bih rekao da su rješenja politički jako dobra i potrebna, ali će njihov uspjeh zavisiti od toga da li će važiti jednako za sve – i za vlast i za buduće vlade. Integritet, dakle treba biti institucionalni standard, a nikako izuzetak. Zbog toga bi bilo dobro da važe slična rješenja za sve tri grane vlasti“, zaključuje Zečević.
Poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković ističe da je ključ uspjeha u dosljednoj primjeni, transparentnosti rada Etičkog odbora i političkoj volji da se standardi primjenjuju jednako na sve i bez izuzetaka.
„U Crnoj Gori se godinama govori o profesionalizaciji i depolitizaciji institucija, ali bez konkretnih mehanizama odgovornosti. Stav PES je poznat : borba za integritet institucija nije politički marketing, već preduslov evropskog puta i dugoročne stabilnosti države“, kazala je poslanica.
Podsjeća da nijedan zakon sam po sebi nije dovoljan.
„Ključ uspjeha biće u dosljednoj primjeni, transparentnosti rada Etičkog odbora i političkoj volji da se standardi primjenjuju jednako na sve i bez izuzetaka. Ukoliko ove mjere ostanu samo formalnost, efekti će biti ograničeni. Ali ako ih budemo primjenjivali ozbiljno i principijelno, one mogu značajno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije i podizanju standarda političke odgovornosti“, istakla je ona.
Kao poslanik Pokreta Evropa sad, smatra da su rješenja predviđena Nacrtom Zakona o Vladi, jedan veliki iskorak.
„Prije svega tu bih izdvojila Etički kodeks za najviše funkcionere izvršne vlasti, zatim formiranje neutralnog Etičkog odbora sa jasnim nadležnostima, kao i kontrola integriteta mandatara i kandidata za članove Vlade prije izbora“, zaključila je Marković.
Poslanica Demokratske Crne Gore Anđela Vojinović ističe da politička volja da se pravila zaista primjenjuju postoji, te da za uređenu državu, odgovornost mora počinjati od vrha.
„Nacrt Zakona o Vladi prvi put sistemski uvodi mehanizme političke i etičke odgovornosti na najvišem nivou izvršne vlasti. Etički kodeks za najviše funkcionere i nezavisan Etički odbor ne bi trebalo da budu kozmetička rješenja, već važan iskorak ka kulturi odgovornosti koja decenijama nije postojala. Da li će dati puni efekat zavisi od političke volje da se ta pravila zaista primjenjuju. A upravo ta volja danas postoji – i vidi se na djelu“, kaže Vojinović.
Paralelno sa ovim zakonskim rješenjima, kako dodaje, svjedočimo odlučnim promjenama u sektoru bezbjednosti, posebno u policiji, gdje se prvi put sprovode ozbiljne provjere integriteta, smjene kompromitovanih kadrova i čišćenje sistema od ljudi povezanih sa kriminalnim strukturama i kriminalom, ali i u Vojsci Crne Gore.
„To je jasan signal da se više ne pristaje na formalizam, već na stvarne rezove“, istakla je ona.
Napominje da kontrola integriteta mandatara i kandidata za ministre prije izbora Vlade predstavlja preventivni mehanizam koji treba da spriječi da osobe sa sumnjivim biografijama uopšte dođu na ključne pozicije.
„To je suštinska razlika u odnosu na raniju praksu, kada su se afere otkrivale tek nakon imenovanja – ili se nijesu otkrivale uopšte. Zato ove mjere vidim kao dio iste reformske linije: jačanje institucija, vraćanje povjerenja građana i jasno razdvajanje države od kriminalnih struktura. Ako hoćemo uređenu državu, odgovornost mora počinjati od vrha. I ovaj zakon ide upravo u tom pravcu“, zaključila je Vojinović.
Neda Radović iz NVO Sistem smatra da su predložena rješenja u načelu pozitivna i da predstavljaju važan iskorak ka jačanju institucionalne odgovornosti izvršne vlasti.
„Uvođenje Etičkog kodeksa za najviše funkcionere, kao i formiranje neutralnog Etičkog odbora sa ovlašćenjima da utvrđuje povrede i pokreće mjere, može doprinijeti većoj transparentnosti i standardizaciji ponašanja javnih funkcionera“, kazala je ona.
Posebno je značajna kontrola integriteta mandatara i kandidata za članove Vlade prije izbora.
„U društvu u kojem smo se suočavali sa aferama u vezi sa falsifikovanim ispravama, spornim kvalifikacijama i političkim imenovanjima bez jasnih kriterijuma stručnosti, svako sistemsko rješenje koje uvodi provjeru kompetencija i integriteta predstavlja korak naprijed. Državne funkcije moraju biti zasnovane na znanju, iskustvu i ličnom integritetu, a ne na partijskoj pripadnosti ili političkoj podobnosti“, odgovorila je Radović.
Ključ, po njenim riječima, nije samo u normi, već u njenoj dosljednoj primjeni.
„Dodatni kontrolni mehanizmi sami po sebi ne mogu štetiti – naprotiv, mogu ojačati povjerenje građana u rad Vlade, ali samo ukoliko se budu primjenjivali nepristrasno i bez političkog uticaja. Posebno pozdravljam rješenje kojim se propisuje da najmanje 40% članova Vlade mora biti iz reda manje zastupljenog pola. To je važna poruka da rodna ravnopravnost nije deklarativna vrijednost, već obavezujući standard savremene demokratske države“, kazala je Radović.
U konačnom, podržavam zakonsko rješenje ukoliko ono bude sprovođeno na pravi način – „jer samo primjena, a ne tekst zakona, donosi stvarne rezultate“.
Izvor: RTCG
