Prema istim informacijama, riječ je o skupocjenim ručnim časovnicima.
U zgradu brata bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, u centru Podgorice, policija je ušla juče oko 13 časova, kada su i jake policijske snage opkolile taj stambeno-poslovni objekat.
Prethodno, inspektori u civilu satima su bili raspoređeni oko zgrade u Ulici Vuka Karadžića.
Pretres je počeo tek nakon što su se pripadnici Posebne jedinice policije (PJP), naoružani dugim cijevima, a jedna grupa i sa sredstvom za nasilno razbijanje vrata u rukama, formacijski rasporedili na svim ulazima u zgradu.
“Vijesti” nezvanično saznaju da su u neke prostorije policajci ušli nasilno – obijanjem vrata.
Prethodno, pripadnici PJP pretresli su i dio obezbjeđenja Đukanovićeve Prve banke, čija se poslovnica nalazi u pomenutoj zgradi.
Iz te banke saopštili su da će povodom privremene spoljne blokade oba pristupa filijali te banke i onemogućenog pristupa filijali usljed prisustva pripadnika PJP, od nadležnih organa u najkraćem roku zahtijevati da dostave zvanično i jasno obrazloženje preduzetih aktivnosti.
Nakon završenog pretresa, inspektori su krenuli ka Nikšiću, gdje je satima prije toga bila opkoljena kuća Đukanovića u tamošnjem naselju Rastoci.
“Pretres traje satima, češlja se sve od poda do plafona”, kazao je sinoć prije zaključenja broja lista sagovornik “Vijesti” iz istrage.
Nezvanični podaci govore da su svjedoci na pretresu u Nikšiću bili Miodrag Daka Davidović i Miodrag Ivanović, a navodno je, nešto oko 21 sat, u kuću u Rastocima došla i Đukanovićeva sestra, advokatica Ana Đukanović.
“Vijesti” nisu mogle da potvrde spekulacije da su na tavanu kuće u nikšićkom naselju pronađene skupocjene umjetnine…
Pretres kuće u gradu pod Trebjesom nije završen do zaključenja izdanja “Vijesti”.
KO JE ACO ĐUKANOVIĆ?
Aco Đukanović je najveći akcionar Prve banke (oko 41,5 odsto). Banka je godinama bila u fokusu javnosti zbog državne pomoći 2008, kasnijih sumnji u način vraćanja tog novca, kao i zbog supervizorskih mjera i poslovnih pokazatelja posljednjih godina.
Brat bivšeg višestrukog premijera i predsjednika države Mila Đukanovića nedugo nakon izbora 2020. godine preselio se u Luksemburg, potom u Italiju. Prema saznanjima “Vijesti”, prije nekoliko dana je stigao u Crnu Goru.
Prva banka je krajem 2008. spašena državnom pomoći – kreditnom podrškom od 44 miliona eura, koja je kasnije vraćana u tranšama. Dio javnosti je godinama iznosio sumnje u tzv. “fiktivno vraćanje”, što su “Vijesti” objavljivale u okviru tekstova Centra za istraživačko novinarstvo. U tim tekstovima je, između ostalog, navedeno da je prva rata vraćena tako što je 13. marta 2010. uplaćeno 11 miliona eura u 11 uzastopnih transakcija, nakon priliva depozita od državnog Regionalnog vodovoda, takođe u 11 transakcija po milion – što je, prema navodima, konstatovao revizor.
Zbog sumnji u regularnost vraćanja kredita državi podnošeno je više krivičnih prijava protiv Prve banke i pojedinih tadašnjih članova Vlade (prijave su, kako je ranije objavljivano, podnijeli MANS, CBCG i Pokret za promjene), dok su iz Prve banke negirali navode o nezakonitom vraćanju.
Prva banka je, prema ranijim navodima u javnosti i medijskim izvještajima, godinama opstajala zahvaljujući obimnoj podršci Vlade, depozitima državnih preduzeća, institucija, lokalnih samouprava i biznismena bliskih porodici Đukanović.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je značajan akcionar Prve (oko 20 odsto). Nova uprava EPCG je nakon promjene vlasti povukla oko 11 miliona eura depozita, a za CIN-CG su naveli da je u tom trenutku stanje depozita u Prvoj oko 1,6 miliona eura.
EPCG je 2010. Prvoj banci odobrila subordinirani kredit od 10 miliona eura radi prevazilaženja problema s likvidnošću. Kredit je kroz više aneksa smanjen na šest miliona, a posljednji aneks je potpisan 2020, uz odlaganje otplate do 1. aprila 2028. Depozite u Prvoj banci su, prema ranijim navodima, imale i povezane kompanije CEDIS, te društva u većinskom vlasništvu EPCG – pominjani su Rudnik uglja i Zeta energy, kao i pojedini drugi subjekti Pivara Trebjesa, Sportski objekti, nikšićki Dom učenika i studenata, Opština Nikšić.
“Vijesti” su 2013. objavile da je Prva banka odobravala velike kredite u periodu kada je imala zabranu kreditiranja.
Centralna banka Crne Gore (CBCG) je 2024. oduzela odobrenja za funkcije pojedinim članovima organa upravljanja Prve banke, “zbog propusta u obavljanju dužnosti”.
“Vijesti” su tokom 2024. i 2025. pisale o poslovnim problemima banke: pokazatelji ispod minimuma, visok nivo NPL (loših kredita), supervizorske mjere i potrebe za dokapitalizacijom.
U julu 2024. objavljeno je da se banka dokapitalizuje sa dva miliona eura, uz tada navedenu vlasničku strukturu: Aco Đukanović 41,46 odsto, EPCG 19,76 odsto. U istom kontekstu je objavljeno da je revizor ukazivao na akumulirane gubitke i kašnjenja u otplatama kredita.
U revizorskom izvještaju za 2022. istaknuto je da postoje značajne neizvjesnosti u vezi s budućim poslovanjem banke. Nezavisni revizor BDO je, između ostalog, upozorio da kumulativni efekti pitanja navedenih u djelovima izvještaja mogu uticati na smanjenje adekvatnosti kapitala ispod minimuma i pogoršanje ostalih pokazatelja i limita CBCG, uz ocjenu da to ukazuje na materijalno značajnu neizvjesnost i sumnju u sposobnost banke da nastavi poslovanje po načelu stalnosti.
Aco Đukanović je u januaru 2007. kupio 75 odsto akcija Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP) za 2,7 miliona eura. Godinama su se u javnosti pominjale moguće prenamjene, rušenje i gradnja na atraktivnoj lokaciji. U tekstu CIN-CG, koji su prenijele “Vijesti”, navedeno je da je RZUP dobijao milione eura iz budžeta za izradu planskih dokumenata i nadzore, te da je u periodu 2011–2016. bilo desetine tendera i ugovora.
“LIMENKA” I 10,5 MILIONA
Jedna od najpoznatijih afera vezanih za Aca Đukanovića je “Limenka”. Po ugovoru iz 2008. o kupovini zgrade policije i zakupu državnog zemljišta nadomak Podgorice, država je trebalo da u roku od dvije godine iseli policiju, što nije urađeno u tom roku. Aco Đukanović je tužio državu i presudom Vrhovnog suda 2015. dobio 10,5 miliona eura odštete. Osnovno tužilaštvo u Podgorici je u decembru 2016. odbacilo krivičnu prijavu za nesavjestan rad u službi protiv tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića, zbog zastare krivičnog gonjenja.
OCCRP je 2014. objavio da je Prva banka poslovala sa osuđenim narko-bosom Darkom Šarićem i njegovim saradnicima, navodeći da su preko računa u toj banci dobijali kredite pod povoljnim uslovima, za koje je u tekstu iznesena sumnja da su korišćeni za pranje novca.
U tom izvještaju se navodi i da je banka, u poslovanju sa firmama povezanim sa Šarićem, kršila propise i interne procedure, uključujući navode o dokumentaciji i AML obavezama.
Izvor: Vijesti
