Iz opozicije poručuju da se pokazalo da su bili u pravu kada su prošle sedmice tražili odgađanje rasprave, jer je mišljenje Evropske komisije, koje su dobili prekjuče, kako tvrde, potvrdilo da usvajanje tih zakona nije preduslov za ispunjavanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24.
„Potvrdilo se da smo s pravom pokazali rezervu, jer zvaničan stav Evropske komisije govori da apsolutno nije potrebno usvajanje ova dva zakona za zatvaranje poglavlja 24“, naveli su predstavnici opozicije, optužujući parlamentarnu većinu da je javnost dovela u zabludu tvrdnjama da je riječ o obavezi na putu ka Evropskoj uniji.
Oni tvrde i da su poslanici većine u parlamentu i na skupštinskim odborima govorili da je Zakon o unutrašnjim poslovima usklađen sa zakonodavstvom EU i da ima „zeleno svjetlo“ Evropske komisije, što, kako ističu, prema najnovijem mišljenju Brisela nije tačno.
Prema njihovim tvrdnjama, pojedine odredbe tog zakona narušavaju ustavne principe prava na odbranu, pretpostavke nevinosti i pravičnog suđenja.
„Ukoliko parlamentarna većina usvoji ovako nakaradno zakonsko rješenje, iniciraćemo ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom, jer se ovim zakonom narušava više ustavnih kategorija“, poručili su iz opozicije.
Kada je riječ o Zakonu o ANB-u, opozicija sada ima manje primjedbi, ali insistira da se i taj akt dodatno uskladi sa evropskim standardima. Tvrde da je vlast, pod izgovorom hitnosti i borbe protiv kriminala, pokušala da progura rješenja koja nijesu u skladu sa Ustavom i evropskim tekovinama.
“Ukoliko, uprkos svemu navedenom, koristeći brutalnu političku silu, poslanici parlamentarne većine ipak odluče da daju podršku ovakvim rješenjima u vezi zakona o ANB i zakona u MUP , poslanici DPS koji pokrivaju funkcije potpredsjednika Skupštine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika Odbora za evropske integracije i predsjednika Odbora za antikorupciju podnijeće neopozive ostavke”, najavio je predsjednik DPS-a Danijel Živković.
Na manjkavosti oba zakona ukazao je i predsjednik države Jakov Milatović, koji smatra da bi kroz dodatne konsultacije sa nevladinim sektorom i Evropskom komisijom trebalo pronaći rješenja koja će biti usklađena sa evropskim standardima.
Izvor: CdM
