Spajić, koji je bio glavni govornik na konferenciji, kazao je da se naši politički sistemi zasnivaju na slobodi izražavanja, pluralizmu medija i slobodnoj razmjeni ideja.
„Ove vrijednosti su temelj evropskog modela. Ali upravo zbog ove otvorenosti, one mogu biti i iskorišćene. Naš odgovor stoga mora biti odlučan, a istovremeno čvrsto ukorijenjen u principima koji definišu naše demokratije. Moramo braniti naše demokratske procese, a istovremeno očuvati slobode koje im daju smisao“, poručio je Spajić.
Ističe da to zahtijeva jače institucije, veću transparentnost u digitalnom informacionom prostoru i dublju saradnju među zemljama koje dijele iste demokratske vrijednosti.
„Nijedna zemlja ne može sama da se nosi sa ovim izazovom. Informativne operacije su danas transnacionalne po svojoj prirodi. Kampanje uticaja se planiraju i koordinišu daleko izvan granica zemalja na koje žele da utiču, ali posljedice se osjećaju direktno u našem domaćem političkom okruženju. Iz tog razloga, samo koordinisan evropski odgovor može efikasno da se suoči sa tim izazovom“, dodao je premijer.
U tom kontekstu, premijer je naglasio da Crna Gora pristupa ovom pitanju sa jasnim razumijevanjem i rizika i odgovornosti.
„Kao zemlja kandidat koja cilja da postane sljedeća članica EU, Crna Gora proces evropskih integracija vidi ne samo kao diplomatsku ili tehničku vježbu, već kao transformativni projekat za naše društvo. Naš cilj je izgradnja jačih demokratskih institucija, otpornije države i društva koje je sposobno da izdrži političke i informativne pritiske. Istovremeno, potpuno smo svjesni da zemlje na putu ka članstvu u EU često postaju mete vanjskog uticaja“, ocijenio je Spajic.
Dodao je da Zapadni Balkan predstavlja istorijski složen i geopolitički osjetljiv region, u kojem različiti globalni akteri i oni koji su protiv EU imaju snažne interese da utiču na politička dešavanja u regionu.
„Tokom procesa pristupanja Crne Gore NATO-u, zemlja je bila izložena različitim političkim i informativnim uticajima, što je predstavljalo izazove za političku stabilnost i javni diskurs. Pored toga, 2022. godine, vladini serveri i serveri skoro svih nacionalnih institucija bili su meta jednog od najznačajnijih sajber napada u istoriji zemlje. Razmjere napada otkrile su da sistem nije bio u potpunosti spreman da izdrži takve prijetnje“, podsjetio je premijer.
Spajić je naglasio i da su izborni procesi u Crnoj Gori takođe predstavljali posebno područje osjetljivosti u kontekstu kampanja dezinformacija i vanjskog uticaja, ističući potrebu za kontinuiranim naporima za očuvanje transparentnosti i javnog povjerenja.
„Ova iskustva su dodatno naglasila važnost jačanja institucionalne otpornosti, kapaciteta za sajber bezbjednost i ukupne spremnosti sistema. Naučili smo važnu lekciju. Strana manipulacija informacijama rijetko ima za cilj samo trenutne političke efekte. Njen cilj je obično dugoročna demokratska erozija“, kazao je Spajić.
Upravo zbog toga, kako naglašava premijer Spajic, jačanje demokratske otpornosti postalo jedan od centralnih prioriteta vlade.
„Naš pristup počiva na tri ključna stuba. Prvo, jačanje institucionalnih kapaciteta za identifikaciju i analizu koordinisanih informacionih operacija. Drugo, povećanje transparentnosti u digitalnom informacionom prostoru. Politički uticaj danas često djeluje putem anonimnih mreža, koordiniranja onlajn kampanja i neprozirnih oblika digitalnog političkog oglašavanja. I treće, produbljivanje međunarodne saradnje. Pošto su FIMI operacije transnacionalne, efikasni odgovori takođe moraju biti transnacionalni“, ocijenio je Spajić.
Premijer zaključuje da snaga demokratskih društava leži u njihovoj sposobnosti da izgrade institucije kojima građani vjeruju, stvore transparentnost u javnoj sferi i brane demokratske vrijednosti sa povjerenjem i jasnoćom.
„Suprotstavljanje manipulaciji stranim informacijama stoga nije samo odbrana našeg informacionog prostora. Riječ je o odbrani same demokratije“, poručio je Spajić.
Izvor: RTCG
