– Ministarstvo energetike i rudarstva, u bliskoj koordinaciji sa Ministarstvom finansija, radi na rješenjima koja će zaštititi standard građana i podržati privredu. Javnost će uskoro biti informisana o konkretnim koracima – najavio je Šahmanović u izjavi za „Dan“.
Koje su to konkretne mjere koje Vlada razmatra Dan nije uspio da sazna, kao ni kada će ih donijeti. S obzirom da se u ponedjeljak vrši obračun maloprodajnih cijena goriva koje će važiti od utorka, 24. marta, Vlada bi do tada morala da donese mjere koje će ublažiti rast cijena goriva.
Ono što je poznato jeste da je smanjenje akciza jedna od mjera koju Vlada može da donese. Takođe je poznato da to smanjenje neće biti 50 odsto, jer je na jučerašnjoj sjednici Skupštine odbijen predlog GP URA da se akcize smanje za 50 odsto u periodu od 1. aprila do 1. jula.
U mišljenju ministra finansija Novice Vukovića, koje je Vlada usvojila, navedeno je da Vlada već ima zakonske mehanizme da djeluje i umanji akcize, a time i cijene goriva. U negativnom mišljenju su naveli da akcize na mineralna ulja predstavljaju najznačajniji i najstabilniji izvor budžetskih prihoda, čineći približno 60–65 odsto ukupnih prihoda od akciza.
U slučaju eurodizela, smanjenje akciza do 50 odsto značilo bi smanjenje cijene goriva za 27 centi, čime bi se faktički neutralisao najavljeni rast izazvan vojnim sukobima na Bliskom istoku. Smanjenje do 30 odsto značilo bi smanjenje cijene za 16 centi po litru.
Međutim, prema određenim informacijama, najvjerovatniji scenario je da će akcize biti smanjene za četvrtinu, što bi dovelo do smanjenja cijene goriva za 13 centi. U tom slučaju, dizel ne bi poskupio 30 centi, već 17 i koštao bi 1,67 eura po litru. Ovolikim smanjenjem država ne bi izgubila mnogo novca, jer bi dio prihoda kojih bi se odrekla dobila preko PDV-a zbog rasta osnovice, tačnije nabavne cijene.
Da je ovo izvjestan scenario nagovještava i izjava Šahmanovića da će mjerama ublažiti nagli rast cijena. Kada bi se akcize smanjile za 50 odsto, najavljeno poskupljenje bi se potpuno neutralisalo.
Prema podacima sa tržišta, cijena eurodizela trebalo bi da poraste za oko 30 centi, a benzina za oko 18 centi po litru. To je projekcija ukoliko ne bude reakcije države. Cijene goriva u Crnoj Gori porasle su 10. marta. Tada je eurodizel poskupio 16 centi.
Vlada se još nije oglašavala povodom situacije koja je pogodila i građane i privredu, a posebno vlasnike naftnih kompanija. Zbog toga su naftne kompanije odlučile da upute zvanični dopis Vladi i da traže mijenjanje uredbe, odnosno da se maloprodajne cijene obračunavaju na svakih sedam dana, a ne na 14.
Takođe, svaka naftna kompanija će optimizovati zalihe i vozači će moći da pune goriva koliko mogu u svojim rezervoarima, dok će kompanije moći da pune količine kao i do sada. Od određenih kompanija stizali su zahtjevi za većim količinama goriva, dok su građani već počeli da dolaze na pumpe sa bidonima. Kako je najavljeno, kompanije im neće dozvoljavati da toče gorivo u bidone.
Amerikanci plaćaju najskuplji benzin
Cijene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) dostigle su najviši nivo u skoro dvije i po godine, podstaknute poskupljenjem nafte zbog rata u Iranu.
Cijena galona običnog benzina porasla je u prosjeku dodatnih pet centi, na 3,84 dolara, što je, prema podacima Američkog automobilskog udruženja, najviša cijena od 25. septembra 2023. godine.
Benzin sada u prosjeku košta četiri dolara po galonu ili više u sedam američkih saveznih država, a premašio je pet dolara po galonu u Kaliforniji, Havajima i Vašingtonu, prenijela je MINA biznis pisanje Tanjuga.
U posljednjih 18 dana, cijene benzina u SAD porasle su čak 29 odsto, što je uporedivo sa situacijom tokom uragana „Katrina“ 2005. godine, kada je prekid proizvodnje u rafinerijama snažno pogodio tržište.
Skoro petina globalne proizvodnje nafte, oko 20 miliona barela dnevno, trenutno je blokirana zbog smanjenog protoka kroz Ormuski moreuz.
Izvor: Dan
