Marta Kos odbacila je predlog Aleksandra Vučića i Edija Rame, koji su pozvali na ubrzanu integraciju zemalja kandidata u jedinstveno tržište EU i Šengenski prostor, bez dobijanja prava veta.
Naime, komesarka EU za proširenje Marta Kos navela je “da nije sigurna da Aleksandar Vučić i Edi Rama znaju koliko moraju da postignu ako žele da budu dio Šengena”.
„Nisam sigurna da li Vučić i Rama znaju koliko moraju da postignu ako žele da budu dio Šengena ili zajedničkog tržišta i da je proces reformi težak za ekonomsku integraciju, kao i za članstvo u EU“, rekla je Kos u jučerašnjem intervjuu za Politiko.
Ona je dodala da je Evropska komisija već predstavila tri opcije (za politiku proširenja) zemljama.
“I bez odluka zemalja članica ne možemo dalje. EU mora da promijeni svoja pravila kako bi omogćila novi talas priključivanja”, rekla je Kos.
Kos je takođe pozvala zemlje članice EU, koje ne podržavaju ideje Komisije o proširenju, da predlože sopstvene planove.
Euraktiv je nedavno objavio, pozivajuci se na nezvanične izvore, da Evropska komisija razmatra tri glavne opcije za buduću politiku proširenja – prva bi značila da postojeći sistem ostane nepromenjen, druga takozvana „postepena integracija“, a treća „fazna“, odnosno „reverzibilna“ integracija.
Kako je pojašnjeno, „postepena integracija“ značila bi da se zemlje kandidati pridruže nizu inicijativa i programa EU, ali da ne dobiju formalno članstvo, dok bi „fazna integracija“ značila da države dobiju brzo, zvanično članstvo, a zatim nastave da sprovode reforme.
„Od prve razmjene sa državama članicama jasno je da opcija broj tri nije u redu. To bi bila revolucija. Opcija broj jedan, status kvo, takođe nije opcija“, naglasila je Kos.
Podsjetimo, Vučić i Rama su u intervjuu za Frankfurter algemajne cajtung, pozvali na ubrzanu integraciju zemalja kandidata u jedinstveno tržište EU i Šengenski prostor, bez dobijanja prava veta.
U zajedničkom autorskom tekstu Vučić i Rama su naveli da te zemlje ne bi imale pravo veta unutar EU i ocenili da bi na taj način bila ublažena zabrinutost onih država članica koje su uzdržane po pitanju većeg proširenja Unije.
“Mnogi Evropljani se pitaju da li EU može i dalje efikasno da funkcioniše sa znatno više članica. Zabrinutost zbog donošenja odluka, institucionalne ravnoteže i političke kohezije je legitimna. Lideri u Parizu, Berlinu i drugde ističu da bi unutrašnje reforme EU mogle da budu neophodne kako bi se osiguralo da proširena EU ostane sposobna za odlučnu akciju”, naveli su Vučić i Rama.
nova.rs