Ovo se navodi u pismu koje je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović u ime četiri države Zapadnog Balkan (Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija) uputio poslanicima Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Evropskog parlamenta, a u kome se traži izmjeni Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu pravila o električnoj energiji kao CBAM robi.
Crna Gora je jedna od država na koju se od 1. januara 2026. primjenuju pravila Evropske unije (EU), to jest Mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika – Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) što u praksi znači – ko u EU izvozi struju dobijenu iz uglja i sa mnogo zagađenja, plaćaće dodatnu taksu na izvoz određenih proizvoda sa visokim emisijama ugljen-dioksida, pa će takav izvoz automatski biti skuplji nego do sada, pišu Vijesti.
“Obraćamo Vam se u vezi sa tekućim međuinstitucionalnim pregovorima o izmjeni Uredbe (EU) 2023/956, posebno u pogledu pravila o električnoj energiji kao CBAM robi. U regionu Zapadnog Balkana već godinama aktivno radimo na usklađivanju našeg domaćeg zakonodavstva u oblasti električne energije, obnovljivih izvora energije i klimatske akcije sa pravnom tekovinom EU. Ovo usklađivanje je u velikoj mjeri odraženo i u uslovima definisanim u okviru Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan. Kao rezultat toga, naše zemlje su značajno napredovale u prenošenju pravila Unije u oblasti električne energije, što je ključni korak ka spajanju tržišta. Pozitivna verifikacija prenosa od strane Komisije značiće da su naše vlade i nacionalni parlamenti uradili svoj dio posla i dostigli tačku bez povratka ka integraciji sa tržištima električne energije EU”, navodi Šahmanoviuć u pismu u koje “Vijesti” imaju uvid.
CBAM EU je ušao u svoju definitivnu fazu 1. januara 2026. godine i uveo, kako je naveo ministar, dodatnu naknadu na svu električnu energiju koja potiče iz regiona, bez obzira na izvor proizvodnje.
“To je dovelo do neizvjesnosti na našim tržištima električne energije, i kao rezultat toga primijetili smo nedostatak interesovanja partnera iz EU da kupuju električnu energiju, uključujući i onu iz obnovljivih izvora, od naših proizvođača, koja je bila obilna i čista zbog povećane proizvodnje hidroelektrana usljed sezonskih padavina. Iako su principi i ciljevi politike CBAM-a u pogledu olakšavanja tranzicije ka energetskim sistemima sa visokim udjelom obnovljivih izvora energije, kao i integracije trećih zemalja u tržište električne energije Unije radi doprinosa sigurnosti snabdijevanja, pohvalni, zabrinuti smo da cilj, posebno onaj koji se odnosi na spajanje tržišta, možda neće biti ostvariv sa trenutnim odredbama Uredbe”, naveo je Šahmanović.
On je dodao da kao zemlje kandidati, u potpunosti prepoznaju i podržavajuenergetske i klimatske ambicije EU, te kroz pregovore o pristupanju i programe EU poput Reformskih agendi postepeno radeo na pravovremenom ispunjavanjuobaveza. “Jasan raspored neophodnih reformi u procesu pristupanja obezbjeđuje regulatornu sigurnost i predvidljivost, što je ključno za uspješnu pripremu naših društava i ekonomija da prihvate promjene. CBAM, međutim, uvodi strožije uslove i kraće rokove, te se takođe čini da blokira naše napore za uspješno spajanje tržišta električne energije. Stoga smatramo da bi ograničena, ali ciljano usmjerena dorada izmjena koje je Evropska komisija predložila u decembru 2025. godine bila korisna i za CBAM deklarante i za Zapadni Balkan, te bi pomogla da se obezbijedi da relevantne politike i ciljevi Unije u oblastima pristupanja, integracije energetskog tržišta i klime budu primijenjeni na međusobno podržavajući način, prenose Vijesti.
EPCG zbog CBAM-a već u gubitku 13 miliona
Elektroprivreda je zbog primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) u prva tri mjeseca imala umenjene prihoda za 13 miliona prilikom izvoza struje.
“Kako EPCG nije direktni uvoznik u EU, uticaj se manifestuje kroz cijene električne energije na tržištima koja su dio carinskog područja Unije. U periodu od januara do marta 2026. godine, zbog povoljne hidrologije i izražene prodaje, vrijednost te prodaje umanjena je oko 13 miliona eura zbog CBAM-a”, naveli su iz kompanije nedavno za “Vijesti”
Na pitanje da li uvođenje CBAM-a i povećanje troškova za EPCG može uticati na povećavanje cijena električne energije za potrošače u Crnoj Gori, iz EPCG su odgovorili da “trenutno nemaju informacije o mogućem povećanju cijena za potrošače, ali će nastaviti da prate razvoj situacije i teže minimizaciji uticaja”.
Izvor: Vijesti
