Sadržaj
To se, stoji u rješenju, odnosi na dio koji tretira krivično djelo – primanje mita, a za šta se terete Đukanovići, nekadašnji predstavnici te, tada državne, kompanije, HLT fonda, preduzeća “Monte Adria” i Mađar telekoma – Oleg Obradović, Veselin Barović, Damjan Hosta i Tomaš Marvai.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović kazala je juče “Vijestima” da će sačekati novu odluku sudije za istragu, a istovremeno poručujući da se nakon ovakvog stava suda i za tužilaštvo otvara prilika da ponovo pokrene istragu u tom slučaju.
Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda rješenjem je naložilo sudiji za istragu da ponovo razmotri predlog Ćirović i sasluša aktere privatizacije nekadašnjeg Crnogorskog telekoma.
Kancelarija Zaštitnika u oktobru je preduzela krivično gonjenje u tom predmetu u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u ljeto prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tvrdeći da je nastupila apsolutna zastara. Tu odluku donijela je specijalna državna tužiteljka Ana Perović Vojinović, a potvrdio tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović.
Vlada je početkom oktobra zadužila kancelariju Zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, ali je sudija za istragu odbio predlog da, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, sprovede dokazne radnje – sasluša aktere iz predmeta “Telekom”.
Ćirović je od istražnog sudije u oktobru tražila da Mila Đukanovića, pored ostalog, pita o njegovom postupanju kao premijera tokom pripremanja tenderskog postupka prodaje akcijskog kapitala Telekoma, odluci o prihvatanju ponude Mađar Telekoma, odluci tadašnje Vlade o isplati kontribucije svim manjinskim akcionarima, ali i o izvještaju komisije tadašnjeg Savjeta za privatizaciju o rezultatima tendera… Predložila je da sudija Anu Đukanović pita o postojanju ugovora sa firmom Sigma Inter Corp, SAD, za pružanje konsultantskih usluga, izvještajima o pruženim uslugama…
“Rješenje Višeg suda potvrđuje upravo stav Zaštitnika da u konkretnom jesu preduzimane procesne radnje, pa je prekidana zastara. Viši sud to nalazi i daje precizne datume nastupanja apsolutne zastare gonjenja za svako krivično djelo ponaosob. Prvenstveno treba sačekati odluku istražnog sudije s obzirom na to da je u odbijajućem dijelu predmet vraćen sudiji za istragu na ponovno odlučivanje, nakon čega će se zazuzeti konačan stav o daljem preduzimanju radnji”, kazala je “Vijestima” Ćirović.
Podsjeća da vijeće Višeg suda obrazlaže da za određena krivična djela – primanje mita i primanje mita putem pomaganja nije nastupila zastara.
“…U kom dijelu bi tužilaštvo moglo da preotvori predmet, otpočne preduzimanje radnji, s obzirom da je za gonjenje za ta krivična djela isključivo nadležno tužilaštvo”, kazala je Ćirović.
Milovac: Ključna je odgovornost tužilaca
Odluka Višeg suda potvrđuje ono na šta je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) upozoravala od samog početka – da je slučaj “Telekom” godinama vođen na način koji je više služio zatvaranju predmeta nego utvrđivanju pune odgovornosti za jednu od najvećih korupcionaških afera u modernoj istoriji Crne Gore.
To je “Vijestima” kazao zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac, komentarišući stav krivičnog vanpretresnog vijeća Višeg suda da u tom predmetu nije nastupila apsolutna zastara jer su “u međuvremenu preduzimane procesne radnje u cilju otkrivanja učinioca i krivičnog djela koje su prekinule zastarijevanje”.
Milovca posebno zabrinjava upravo činjenica da je javnost mjesecima ubjeđivana da je nastupila apsolutna zastarelost krivičnog gonjenja, dok sada Viši sud utvrđuje da za to nije bilo osnova.
“Ovakav razvoj događaja dodatno otvara pitanje odgovornosti tužilaca koji su predmet držali u fiokama godinama, ali i svih onih koji su donosili odluke zasnovane na pogrešnom tumačenju zastare. Podsjećamo da je MANS još ranije upozorio da je upravo nepostupanje tužilaštva dovelo do zastare dijela krivičnih djela, zbog čega smo tražili utvrđivanje disciplinske i profesionalne odgovornosti u ovom predmetu”, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, slučaj “Telekom” je još jedan primjer koji jasno govori u prilog potrebi sprovođenja temeljnog vetinga u crnogorskom pravosuđu.
“…Posebno u onim segmentima koji su godinama držali predmete poput ‘Telekoma’ u fiokama, dok su odgovorni ostajali daleko od domašaja pravde. Bez ozbiljnog preispitivanja profesionalne odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija koji su omogućili višegodišnje opstrukcije i institucionalnu pasivnost, teško je govoriti o stvarnoj reformi pravosuđa i vraćanju povjerenja građana u institucije. Slučaj ‘Telekom’ je od međunarodnih institucija i američkog SEC-a godinama prepoznat kao primjer visoke korupcije povezane sa privatizacijom državne imovine, a njegovo efikasno procesuiranje predstavljalo je i jedno od važnih pitanja za kredibilitet crnogorskog pravosuđa i evropske integracije Crne Gore”, zaključio je Milovac.
Koprivica: Međunarodni simbol tajnih dogovora
Odluka Višeg suda da za predmet “Telekom” nije nastupila zastajelost krivičnog gonjenja, predstavlja važnu pobjedu pravde, odgovornosti i institucionalne odlučnosti države da se obračuna sa korupcijom i zloupotrebama koje su godinama nanosile štetu javnom interesu, saopštio je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
“Upravo zato je država, koristeći zakonska ovlašćenja, preduzela krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca, vođeni isključivo interesom zaštite države i njenih građana. Tu funkciju uspješno, zakonito i odgovorno sprovodi institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao zakonski zastupnik države”, rekao je Koprivica, naglašavajući “izuzetnu vrijednost pravnog tumačenja i argumentacije Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koji su iznijeti u pritužbi tužilaštvu”.
“Afera Telekom međunarodni je simbol sistema u kojem su fiktivni konsultantski ugovori služili kao paravan za tajne dogovore na kojima se dokazano krčmila državna imovina, višemilionski interesi daleko od očiju javnosti, kao i fabrikovanje dokaza, što su priznali u Sjedinjenim Američkim Državama, pojedini učesnici tajnog sastanka, održanog u Podgorici 12. januara 2005. godine. Više od sedam miliona eura je dato za korupciju putem lažnih konsultantskih ugovora, i to okruženju bivšeg premijera Đukanovića”, saopštio je Koprivica.
Drugi učesnici tajnog sastanka, kazao je, dobijali su privilegije i protivpravno donirali novac partiji bivšeg režima i tako stekli uvjerenje da je nekažnjivo ono što su radili.
“Ali institucije se kvalitativno mijenjaju, država je odlučna i nije danas u službi privatnih interesa, te se može konstatovati da su se učesnici afere Telekom prerano ponadali u zastarelost”, kazao je Koprivica, poručujući da borba protiv korupcije, kako tvrdi, nema alternativu i da institucije postoje da štite javni interes.
Šta stav Višeg suda znači za Sašu Čađenovića?
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva, kojim rukovodi Milorad Marković, “Vijestima” juče nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa stavom Višeg suda.
Nijesu odgovorili ni na pitanje da li će Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nakon tog stava ponovo otvoriti predmet “Telekom”.
Bez odgovora je ostalo i pitanje da li stav Višeg suda može i na koji način uticati na nedavnu odluku Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta, prema kojoj je suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović kriv zbog nepostupanja u predmetu “Telekom” što je i dovelo do zastare, a kažnjen je šestomjesečnim umanjenjem plate od 40 odsto i zabranom napredovanja u naredne dvije godine.
Izvor: Vijesti
