Prva banka podnijela je tužbu protiv Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) zbog, kako su naveli, “povrede prava ličnosti i naknade nematerijalne štete”. Tužba je pred Osnovnim sudom u Podgorici, a banku zastupa advokat Velibor Marković.
U tužbi se navodi da je 27. februara 2026. godine, u centralnoj informativnoj emisiji – Dnevniku RTCG-a, emitovan prilog u kome se pominje Prva banka.
“Dana 27. februara 2026. godine, u centralnoj informativnoj emisiji – dnevniku tuženog, emitovan je prilog u kojem je navedeno sledeće: „Većinski je vlasnik Prve banke koja je bila predmet pažnje kada je 2008. zatražila i dobila od države kredit od 44 miliona koji je vratila 2009. u četiri tranše. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora navodi 2014. godine da su Prvu banku dugo koristili pripadnici organizovanog kriminala za pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima. MANS je tada specijalnom tužiocu tražio da što hitnije otvori istragu i detaljno ispita transakcije i poslovanje banke. Nevladina organizacija se pozvala na podatke koje je prikupila regionalna mreža istraživačkih novinara. Ime Ace Đukanovića povezuje se i s jednim od najpoznatijih slučajeva u kojima je državi nanijeta milionska šteta”, navodi se u tužbi.
Prva banka je prethodno tužila i MANS.
Ranije je više nevladinih organizacija i civilnih aktivista dalo podršku Dejanu Milovcu, direktoru Istraživačkog centra MANS-a, kao i radu MANS-a u borbi za transparentnost, odgovornost i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
“Tužba koju je ‘Prva banka Crne Gore’ A.D. podnijela protiv g. Milovca izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu zaštite slobode izražavanja i mogućnosti da istraživači, novinari i organizacije civilnog društva slobodno djeluju u javnom interesu, bez straha od pravnih pritisaka. Izjava koja je predmet tužbe data je u okviru javne debate o pitanjima od nesumnjivog značaja za društvo, uključujući rad finansijskih institucija i upravljanje javnim resursima. Takve teme moraju ostati otvorene za javnu raspravu u svakom demokratskom društvu, u skladu sa standardima slobode izražavanja koje garantuje Evropska konvencija o ljudskim pravima i praksa Evropskog suda za ljudska prava“, poručili su u zajedničkom saopštenju.
Posebno, dodaju, zabrinjava činjenica da se sudski postupak pokreće zbog izjava zasnovanih na javno dostupnim informacijama i međunarodnim istraživanjima, uključujući nalaze organizacije OCCRP.
“Pokretanje sudskog postupka zbog takvih izjava predstavlja oblik pritiska koji može imati ozbiljan obeshrabrujući efekat na istraživačko novinarstvo i javnu debatu, što nije u skladu sa evropskim standardima zaštite slobode izražavanja. Takozvane SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv učešća javnosti) sve češće se prepoznaju na nivou Evropske unije kao ozbiljna prijetnja demokratiji i vladavini prava”, rekli su u saopštenju.
U tužbi protiv RTCG, tužilac ističe da su navodi netačni i klevetnički, te da predstavljaju činjenične tvrdnje o izvršenju krivičnog djela pranja novca iz člana 268. Krivičnog zakonika Crne Gore.
Prva banka u tužbi se poziva na odredbe Zakona o obligacionim odnosima, Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i na pravnu praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Posebno se ističe da sloboda izražavanja nije apsolutna, te da mediji imaju obavezu da postupaju u dobroj vjeri i na osnovu tačne činjenične osnove, uz poštovanje etike novinarstva. Tužilac traži naknadu nematerijalne štete u iznosu od 7.000 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe, prestanak daljih protivpravnih povreda, uzdržavanje od budućih povreda, te objavljivanje presude u centralnoj informativnoj emisiji – Dnevniku tuženog, o trošku RTCG-a.
Tužba je podnijeta 2. aprila 2026. godine, a vrijednost spora iznosi 7.000 eura.
Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću podiglo je optužnicu protiv biznismena Aca Đukanovića. Brat nekadašnjeg premijera i predsjednika države Mila Đukanovića tereti se za veću količinu oružja i municije koja je pronađena u njegovoj kući u nikšićkom naselju Rastoci. Optužnica je u međuvremenu vraćena na dopunu.
Acu Đukanoviću je nakon hapšenja krajem februara ove godine određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Utvrđeno je da je u kratkom roku više puta prelazio državnu granicu, kao i da ima razvijene kontakte u inostranstvu i da mu višemilionska imovina može pomoći u organizovanju bjekstva. Međutim, naknadno je uložio jemstvo u iznosu od oko četiri miliona eura, kako bi mu bilo omogućeno da se brani sa slobode. Založio je stan u Podgorici koji je pretresan, kao i kuću u Rastocima i gotov novac. Sud je ocijenio da je taj zalog dovoljan kako bi se Đukanoviću ukinuo pritvor.
Pojasnili su da i dalje postoji opasnost od bjekstva, ali da je ipak založio vrijednu imovinu, kao i da ga za Crnu Goru vežu porodične okolnosti koje uz jemstvo daju uvjerenje da će se odazivati sudskom pozivu. Zatvorske rešetke zamijenila je nanogica, kojom mu je zabranjeno napuštanje stana u Nikšiću.
Đukanović je odbacio sve optužbe.
