Sve je izvjesnije skoro zatvaranje tri pregovaračka poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom – poglavlja 8 (konkurencija), poglavlja 29 (carinska unija) i poglavlja 14 (transportna politika).
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler najavio je da očekuje da će Poglavlje 8 uskoro biti zatvoreno. Naši sagovornici ocjenjuju da je ocjena spremnosti naše države za integraciju sa jedinstvenim evropskim tržištem velika stvar za Crnu Goru, jer znači brži dolazak velikih investicija i veću konkurenciju, od koje će najveću korist imati potrošači.
Crnogorsko pravosuđe biće spremno, ali će biti potrebna i stalna edukacija, uz važnu ulogu Pravnog fakulteta.
Doskorašnji predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije Dragan Damjanović, koji je četiri godine bio šef pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pregovaračkom poglavlju 8, „Konkurencija“, kaže da su to „izuzetno dobre vijesti“ za Crnu Goru.
“Ključno poglavlje koje pokazuje da je Crna Gora spremna za integraciju sa jedinstvenim tržištem EU jeste poglavlje 8, „Konkurencija“, i ono apostrofira dvije stvari: da je fer tržište u Crnoj Gori prisutno, da institucije sistema rade dobar posao, i, kao drugu stvar, da sistem kontrole državne pomoći na teritoriji Crne Gore funkcioniše u cjelosti, tako da je državni intervencionizam ograničen na onaj dio koji regulativa EU prepoznaje, što znači da je tržište u ovom trenutku spremno za punu integraciju sa jedinstvenim tržištem EU. To je nešto što veliki investitori posmatraju na najbolji mogući način, što znači da sigurno možemo očekivati brži dolazak investicija sa zapadne sfere, odnosno iz zemalja Evropske unije”, rekao je Damjanović.
Istog mišljenja je i dr Krsto Pejović, sudija Upravnog suda Crne Gore i sekondirani sudija u Evropskom sudu za ljudska prava.
“Zatvaranje poglavlja 8, mislim da je to nemala stvar, svakako i za Crnu Goru. EU je očigledno prepoznala da su, kako na legislativnom, tako i na praktičnom planu, urađeni značajni koraci da se ovo pitanje reguliše u skladu sa tekovinom EU. To ujedno znači da smo stvorili normativni okvir za pravednije tržište, kako za građane, tako i za privredu”, kazao je Pejović.
Sudija Pejović smatra da će naše pravosuđe apsolutno biti spremno za primjenu Zakona o zaštiti konkurencije kada Crna Gora uđe u EU, jer je implementacija evropskih standarda od strane domaćih sudova uveliko otpočela.
“Zakon o zaštiti konkurencije, kako aktuelni, tako i prethodni, u svom najvećem dijelu usklađen je sa standardima EU. Upravni sud je do sada, prilikom rješavanja predmeta iz oblasti zaštite konkurencije, vodio računa o praksi koju je razvio Sud pravde EU. Takođe, nemala stvar je i to što je dosta sudija Upravnog suda pohađalo brojne obuke, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, koje su upravo organizovali međunarodni partneri na temu zaštite konkurencije”, kazao je on.
Advokat Aleksandar Đurišić iznosi rezerve u pogledu osposobljenosti našeg pravosuđa. Smatra da je ključ edukacija i da Pravnom fakultetu pripada velika uloga.
“To je donekle i tužilaštvo spremno. Problem kod nas nije pred sudovima, odnosno to je posljedica. Problem je kod nas u ranoj fazi, kako u srednjim školama, tako i na pravnim smjerovima. Ne izučavaju se posebne kategorije prava. Uvijek se bježalo od toga zato što se mali broj pravnika usavršavao u anglosaksonskim zemljama. Na pravnim fakultetima se to izučava veoma površno, čak i na najkvalitetnijim na Balkanu”, rekao je Đurišić.
Kada postanemo članica EU, neposredno će se primjenjivati opšti akti tijela EU. Na početku će to predstavljati izazov za naše pravosuđe, ali samo u početku, smatra sudija Krsto Pejović.
“Kvantitativno izraženo, to neće biti mali broj i na početku će to sigurno predstavljati izazov, ali mislim da će vremenom to postati pitanje sudijske svakodnevnice. Takođe, ako govorimo o Upravnom sudu, za sada nema mnogo predmeta iz materije zaštite konkurencije. Međutim, ako se taj broj predmeta, koji su inače veoma složeni po svojoj prirodi, u nekom momentu poveća, izazov će predstavljati kadrovski potencijali suda, koje bi svakako trebalo dodatno ojačati”, rekao je Pejović.
Sudska praksa pokazuje da su najčešće zloupotrebe u oblasti zaštite konkurencije zloupotreba dominantnog položaja i kartelsko udruživanje, a kazne za prekršaje Zakona o zaštiti konkurencije veoma su visoke, od jedan do deset odsto prihoda ostvarenog u godini koja prethodi godini u kojoj je napravljen prekršaj, kaže Dragan Damjanović.
“Da dam pandan tim brojkama, znate da kompanije u Crnoj Gori koje posluju, na primjer, na tržištu prehrambene industrije imaju prihode preko 300 miliona, dakle pandan toj kazni je negdje oko 30 miliona kada bi bila izrečena maksimalna kazna. Izuzetno su visoke kazne. Ovo znači da će Crna Gora nastaviti da primjenjuje tu regulativu u punom kapacitetu i da će još biti pod većom lupom i budnijim okom svi oni učesnici na tržištu koji eventualno žele ili mogu da krše određena pravila. Dolazak novih igrača na tržište sigurno je očekivan i oni su ti koji će poboljšati konkurenciju na tržištu, a samim tim dovesti i do boljih uslova za potrošače. Potrošači imaju najveću korist kada je konkurencija velika, odnosno kada se firme, odnosno kompanije, takmiče za potrošača. Svi znate da oni to rade i cjenovnom politikom – borba za potrošača vodi se i nižim cijenama” rekao je Damjanović.
Svi se slažu da će sloboda kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala na jedinstvenom evropskom tržištu donijeti mnogo dobrog našim građanima. Zato se moramo dobro pripremiti, a posebno naše institucije.
Izvor: RTCG
