Na početku sjednice, Boris Mugoša (SD) zatražio je od predsjednika parlamenta Andrije Mandića objašnjenje zašto poslanici od aprila nijesu dobili materijale za koncesiju za aerodrome, kao i zbog čega Vlada tvrdi da su takvi materijali dostavljeni zaknodavnom domu. On je rekao da se ovo pitanje mora hitno razjasniti, pa i zbog tužilaštva, koje će se, dodaje, time baviti.
Mandić je rekao da su tražili dopunu tog materijala, i da će to biti predmet daljih razgovora u parlamentu. Odbacio je tvrdnje da se dešava bilo šta zakulisno.
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovalo je poslovanje bivšeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines i rad kompanije Air Montenegro.
„Možete li građanima saopštiti koliko je do trenutka gašenja Montenegro Airlinesa podijeljeno besplatnih avio-karata, kolika je bila njihova ukupna vrijednost, a sa druge strane koliko je besplatnih karata podijelio Air Montenegro od kada ste ga osnovali, po kojim kriterijumima i na koji način je nova kompanija uspostavila sistem upravljanja“, navodi Čarapić.
„Ova Vlada nije dijelila besplatne funkcionerske avio-karte“
Spajić je rekao da je vlast DPS-a podijelila preko 100.000 avio-karata besplatno funkcionerima i podobnima. Naglasio je da ova Vlada nije podijelila nijednu takvu kartu.
„Što se tiče 43. Vlade, oni su dijelili takođe takve karte. Još brojimo koliko ih je bilo i vjerujem da će Air Montenegro izaći uskoro sa konkretnim podacima o tome“, rekao je Spajić.
Kako je istakao, zbog nezakonite državne pomoći Montenegro Erlajnsu crvenili smo se u Briselu, a pitanje dugova koje je ta bivša kompanija ostavila je nešto gdje se mora snositi odgovornost.
Za razliku od Montenegro Erlajnsa, dodao je, Air Montenegro posluje pozitivno, razvija se, povećava broj putnika, širi kapacitete i uz sadašnjih četiri dobija i peti avion.
„Air Montenegro je dokaz da se nacionalni avioprevoznik može voditi odgovorno“, kazao je premijer.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tražio je od Spajića objašnjenje kako će posljednja rekonstrukcija Vlade, odnosno povećanje broja ministara, potpredsjednika i državne administracije, doprinijeti njenoj efikasnosti, bržem ispunjavanju evropske agende i poboljšanju životnog standarda građana. On je rekao da je uspostavljen politički sistem kojem se građani sprdaju svakodnevno.
Naglasio je da su dio Vlade nakon rekonstrukcije postali i ljudi koji negiraju Crnu Goru.
„Bilo je politički nehrabro isturiti ministra bez portfelja da brani rekonstrukciju u parlamentu, jer on može da snosi i najmanju političku štetu“, saopštio je Živković.
Spajić je rekao da nije isturio nikoga te da to nije tačno, već je bio u službenoj, vrlo uspješnoj, posjeti Češkoj.
„Kada prebacujete teret na drugoga, počnite od sebe. Najglomaznija je institucija parlament, 81 poslanik na 600.000 stanovnika. Da je meni poznato, takav presedan ne postoji. A to ste vi predložili prije 20 godina kao spasonosno rješenje. Predložite neki amandman o tome“, rekao je premijer.
On je naglasio da ostaje pri racionalizaciji javne uprave, ali je naglasio da je Evropska komisija tražila da se zaposle još 3.000 ljudi kako bi pokrili funkcije koje su neophodne za pregovarački proces.
„Neko je pominjao broj ministara u Kini. Okej, ali koliko ljudi radi u tim ministarstvima? Milioni. Broj ministara nije presudan, već koliko ljudi radi u tim ministartvima. Počnite vi od sebe i vašeg političkog legata“, kazao je Spajić.
Živković je rekao da ova vlada prednjači po privilegijama i partijskom zapošljavanju.
„Vi sada govorite o broju poslanika. Jeste li spremni da pređemo na predsjednički sistem i izmijenimo Ustav? Kad već tvrdite da hoćete da smanjite javnu upravu onda evo imate javne ponudu – hajde da ovo uradimo“, rekao je Živković.
On je rekao da zahvaljujući politici ove Vlade defcit u Fondu PIO iznosi preko 500 miliona.
„Nekad je čuveni komentator Mladen Delić kazao „Ljudi moji, je li to moguće, ludnica šta je ovo“. Mislim da to najbolje ilustruje ovu situaciju“, izjavio je Živković.
Pitanje i o stanovima
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović pitao je Spajića da li je dobio stan od Vlade Crne Gore i, ako jeste, kada, po kojoj cijeni i na osnovu kojeg obrazloženja.
„Ne pitam gdje i kako živite, već jeste li dobili stan. Pitam jer je bivša vlast od ove zemlje napravila takav ambijent da se narod čudi ako neki bivši funkcioner nije dobio stan. Ovo pitam zbog prakse bivše vlasti, koja se najbolje definiše kao „stanovi i klanovi“. Imovina je bila jedina ideologija koju bivši režim nije izdao“, kazao je Bogdanović.
Spajić je rekao da nije dobio stan od države.
„Niti je ijedan funkcioner ili politička ličnost, dobio besplatan ili stan sa diskontom za vrijeme ove Vlade. To je jednostavna poruka građanima – nema diskriminacije. Zato projekat Velje brdo ima za cilj da ponudi rješavanje stambenog pitanja bez obzira jeste li funkcioner ili nijeste. Privilegije ne mogu biti osnov politike. Svaki građanin ove zemlje treba da bude tretiran jednako“, rekao je Spajić.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića da promentariše rekordni spoljnotrgovinski deficit od 3,9 milijardi EUR i pad pokrivenosti uvoza izvozom.
Mugošu interesuje i šta je premijera motivisalo da predloži rekonstrukciju Vlade i da li taj postupak može doprinijeti poboljšanju spoljnotrgovinskog bilansa.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića da li će Vlada podržati izmjene Ustava kako bi srpski jezik postao službeni, kao i izmjene Zakona o državnim simbolima kojima bi trobojka dobila status narodne zastave.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pitaće Spajića o imenovanju načelnice Područne jedinice Uprave za nekretnine u Ulcinju, ukazujući na to da je riječ o odbornici Skupštine opštine Pljevlja koja je glasala za Deklaraciju o nepriznavanju odluke Vlade Crne Gore o priznanju nezavisnosti Kosova.
„Da li smatrate da je istovremeno vršenje rukovodećih poslova u organu državne uprave i aktivno političko djelovanje protiv zvanične državne politike saglasno principima političke neutralnosti i nepristrasnosti državnih službenika“, navodi se u pitanju Čapunija.
Šta je sa Anketnim odborom
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li Spajić smatra da je Anketni odbor, koji se bavi politički motivisanim ubistvima, napadima na novinare i djelovanjem takozvanih „crnih trojki“, u dosadašnjem radu opravdao svoje formiranje.
Lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića zanima zbog čega su južnokorejski investitori povukli iz postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome.
Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić pitaće premijera da li je vrijeme da Crna Gora, uz nastavak evropskih integracija, otvori novu fazu društvenog dijaloga o suočavanju s prošlošću i izgradnji trajnog povjerenja među građanima, te koje će korake Vlada preduzeti u tom procesu.
Poslanik Mehmet Zenka će, u ime kluba Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, pitati Spajića o funkcionisanju Morskog dobra i da li će Vlada podržati izmjene i dopune Zakona o morskom dobru.
Izvor: RTCG
