Vlada je uputila u skupštinsku proceduru Predlog zakona o potvrđivanju ovog protokola. Protokol su potpisale Albanija, Austrija, Bugarska, Mađarska, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Srbija. Crnu Goru je 8. februara 2022. godine potpisom predstavljao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
Suština izmjena nije uvođenje novog sistema razmjene podataka, već preciziranje pravnog okvira u kojem se ta razmjena odvija.
“Crna Gora je opredijeljena za jačanje međunarodne policijske i bezbjednosne saradnje, naročito kroz regionalne i evropske inicijative koje treba da doprinesu efikasnijem suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i drugih oblika prekograničnog kriminaliteta”, navodi se u obrazloženju.
Naglašava se da je Sporazum o automatizovanoj razmjeni DNK, daktiloskopskih podataka i podataka o registraciji vozila predstavlja važan instrument za unapređenje operativne saradnje nadležnih organa država potpisnica.
Izmjenama se, međutim, posebno uređuje pitanje zaštite ličnih podataka i odnosa međunarodnog sporazuma sa pravom Evropske unije.
„Protokol o izmjenama navedenog Sporazuma usmjeren je na dodatno preciziranje i usklađivanje odredaba Sporazuma, naročito u dijelu koji se odnosi na odnos sa pravom Evropske unije i nadležnost Evropske komisije u pogledu donošenja odluka o adekvatnosti nivoa zaštite podataka”, piše u obrazloženju.
Šta se konkretno mijenja?
Jedna od značajnih izmjena odnosi se na član 12 Sporazuma. Dodaje se odredba kojom se naglašava da Sporazum ne treba tumačiti kao potvrdu da treća država, u odnosu na Evropsku uniju EU, obezbjeđuje adekvatan nivo zaštite podataka u skladu sa zakonodavstvom EU, posebno Direktivom EU 2016/680.
Druga važna izmjena odnosi se na primjenu prava EU između država koje su članice Evropske unije.
Protokol predviđa da će države članice EU, u međusobnim odnosima, primjenjivati pravila Evropske unije kada ona uređuju određeno pitanje obuhvaćeno Sporazumom.
“Time se precizira odnos međunarodnog sporazuma i prava EU, ali i razgraničava nadležnost u pogledu procjene nivoa zaštite podataka u državama koje nijesu članice EU”, ističe se u Vladinom dokumentu..
Posebna pažnja u obrazloženju posvećena je nadležnosti Evropske EK komisije da donosi odluke o adekvatnosti nivoa zaštite podataka u trećim državama.
“Postojeći okvir nije dovoljno precizan kada je riječ o primjeni pravila EU u oblasti zaštite ličnih podataka, kao i o nadležnosti Evropske komisije. Kao posljedice takvog stanja identifikovane su pravna nesigurnost u razmjeni ličnih podataka i povećan rizik od neusaglašenosti sa standardima EU”, napominje se u obrazloženju.
Protokol bi trebalo da otkloni te nejasnoće.
„Na taj način se obezbjeđuje usklađivanje odredaba Sporazuma sa pravnim okvirom Evropske unije u oblasti zaštite ličnih podataka, kao i jasno razgraničenje nadležnosti u pogledu ocjene nivoa zaštite podataka u državama koje nijesu članice Evropske unije”, piše u dokumentu.
Za crnogorske institucije, potvrđivanje Protokola trebalo bi da znači jasniji pravni okvir za saradnju sa policijskim i drugim organima država potpisnica.
U dokumentu se navodi da će nadležni organi, prije svega policijske i druge službe za sprovođenje zakona, morati da svoje postojeće procedure razmjene podataka usklade sa preciziranim pravilima koja se odnose na primat prava EU za države članice, kao i sa potvrđenom nadležnošću Evropske komisije u oblasti adekvatnosti zaštite podataka.
Među očekivanim efektima navode se jačanje pravne sigurnosti, unapređenje zaštite ličnih podataka, efikasnija prekogranična policijska saradnja i usklađivanje sistema razmjene sa savremenim standardima EU.
“Cilj je da policijska saradnja bude brža i operativnija, ali da istovremeno postoje jasnija pravila o tome pod kojim uslovima se podaci mogu razmjenjivati i koji standardi zaštite moraju biti ispunjeni”, napominje se u dokumentu.
Prema procjeni Vlade, za sprovođenje zakona neće biti potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz budžeta Crne Gore.
Ministarstvo finansija je u svom mišljenju navelo da implementacijom predloženog zakona ne nastaju međunarodne finansijske obaveze, dok u samom obrazloženju stoji da nijesu predviđena ni nova podzakonska akta iz kojih bi proistekle finansijske obaveze.
„Za implementaciju propisa nije potrebno obezbijediti finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore. Implementacijom propisa ne proizilaze međunarodne finansijske obaveze”, dodaje se u saopštenju.
U dokumentu se takođe navodi da propis ne stvara nove administrativne ili regulatorne barijere za privredu i da ne uvodi direktne finansijske troškove za građane niti privredu, jer se radi o potvrđivanju međunarodnog sporazuma koji se odnosi na saradnju nadležnih organa država potpisnica.
Bez javne rasprave
Za pripremu Predloga zakona nije sprovedena javna rasprava.
Obrazloženje Vlade je da zakoni kojima se potvrđuju međunarodni ugovori ne uređuju samostalno određena pitanja u domaćem pravnom poretku, već potvrđuju međunarodne ugovore čiji je sadržaj prethodno usaglašen kroz pregovore ugovornih strana.
„U fazi pripreme Predloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora ne postoji mogućnost izmjene sadržine samog međunarodnog ugovora kroz postupak javne rasprave, jer bi takve izmjene zahtijevale saglasnost svih ugovornih strana i sprovođenje odgovarajućeg međunarodnog postupka”, kažu u Vladi.
U dokumentaciji se ističe i da prilikom izrade propisa nije bilo javnih niti ciljanih konsultacija, kao ni korišćenja eksterne ekspertske podrške.
Na Predlog zakona nije bilo primjedbi više nadležnih institucija.
Sekretarijat za zakonodavstvo saopštio je da, iz okvira svoje nadležnosti, nema primjedbi, uz napomenu da je potrebno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova.
Ministarstvo vanjskih poslova potom je saopštilo da, sa aspekta primjene Zakona o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, nema primjedbi na Predlog zakona.
Ni Ministarstvo finansija nije imalo primjedbi, dok je Ministarstvo pravde navelo da nema primjedbi na tekst Predloga zakona.
“Posebno je razmatrano pitanje mogućih korupcijskih rizika. Ministarstvo pravde zatražilo je mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije, koja je ocijenila da u okviru svoje nadležnosti ne prepoznaje eventualne korupcijske rizike, imajući u vidu da se Predlog odnosi isključivo na potvrđivanje međunarodnog ugovora i da njegove odredbe ne sadrže normativna rješenja koja bi mogla generisati takve rizike”, piše u obrazloženju.
Predviđeno je da Protokol stupi na snagu nakon što ga sve strane Sporazuma ratifikuju, prihvate ili odobre, i to šezdesetog dana od deponovanja posljednjeg instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja. Za potpisnicu koja naknadno izrazi saglasnost da bude obavezana Protokolom, on stupa na snagu 60 dana nakon deponovanja njenog instrumenta.
Protokol je zaključen na neodređeni vremenski period, ali prestaje da važi istovremeno kada i osnovni Sporazum.
Za Crnu Goru, koja nastavlja usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u okviru pristupnih pregovora, potvrđivanje Protokola predstavlja dio šireg procesa usklađivanja pravnog i institucionalnog okvira.
Vlada ocjenjuje da bi zadržavanje postojećeg stanja značilo nastavak pravne nepreciznosti u pogledu odnosa međunarodnog Sporazuma i prava EU, kao i nejasnoća u vezi sa nadležnošću Evropske komisije za ocjenu adekvatnosti zaštite podataka u trećim državama. Zbog toga je kao preferirana opcija izabrano potvrđivanje Protokola kroz donošenje zakona.
Prema ocjeni Vlade izmjene ne mijenjaju osnovnu svrhu policijske saradnje država učesnica. Fokus ostaje na automatizovanoj razmjeni DNK podataka, daktiloskopskih podataka i podataka o registraciji vozila, ali se nastoji obezbijediti precizniji pravni okvir, posebno u dijelu zaštite ličnih podataka i primjene pravila Evropske unije.
Predlog zakona sada je pred Skupštinom Crne Gore, koja će odlučivati o njegovom potvrđivanju. Nakon usvajanja, zakon bi stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore – Međunarodni ugovori.
Izvor: CdM
