Skupština je danas usvojila sedam zakonskih predloga, među kojima su izmjene i dopune Krivičnog zakonika i Zakon o unutrašnjim poslovima. Izmjene Krivičnog zakonika podržala su 54 poslanika, dok je Zakon o unutrašnjim poslovima usvojen sa 45 glasova. Za sve usvojene zakone glasali su poslanici koji su se izjašnjavali, bez glasova protiv i uzdržanih.
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika usvojen je sa 54 glasa za. Nije bilo glasova protiv niti uzdržanih. Na predlog zakona podnijeta su 22 amandmana. Usvojeno je i da se zakon primjenjuje dan nakon objavljivanja u „Službenom listu“.
Predlog zakona o unutrašnjim poslovima usvojen je sa 45 glasova za. Sastavni dio zakona čine i dva amandmana Vlade Crne Gore, a usvojeno je da ovaj zakon stupi na snagu danom objavljivanja u „Službenom listu“.
Predlog zakona o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije podržalo je 49 poslanika. Nije bilo glasova protiv niti uzdržanih. Usvojen je i predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i o ocjenjivanju usklađenosti sa 48 glasova za.
Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima usvojen je sa 45 glasova za. Nije bilo glasova protiv niti uzdržanih, koliko je podržalo i Predlog zakona o dopuni Zakona o izvršenju kazni zatvora.
Predlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima usvojen je sa 45 glasova za. Nije bilo glasova protiv niti uzdržanih. Usvojeno je i da se zakon počne primjenjivati narednog dana nakon objavljivanja u „Službenom listu“.
Ministar pravde Bojan Božović je na početku sjednivce objasnio da su ovo zakoni koji su sastavni dio pregovora o pridruživanju EU.
Što se tiče Krivičnog zakonika, donose se nova rješenja koja će pokušati da omoguće zaštitu onima koji su predmet raznih napada, uvođenje femicida kao krivičnog djela, dodatna zaštita za ljekare i medicinske radnike, predviđa se i teški govor mržnje…
„Dvadeset amandmana je na Krivični zakonik, jedna izmjena je i prema nanogicama, jer je do sada bila dobra volja hoće li da je nosi, nasilnik je mogao da odbije da je nosi, to mijenjamo. Imamo rješenje i za nezakonito bogaćenje funkcionera i naslanja se na zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom i polako zaokružujemo jednu reformu zakonodavstva na pravi način. Žao nam je što ova rješenja nijesu bila i prije godinu, ali čekali smo pozitivna mišljenja međunarodnih partnera“, kazao je Božović.
Napomenuo je da nije kraj, nego nastavljaju sa reformama i pojedini zakoni su pred međunarodnim partnerima i očekuju da budu prihvaćeni i odobreni.
“Insistiranje Brisela da usvojimo ove izmjene već sada, dobra je poruka da smo na vratima Unije”, rekao je Božović.
Branislav Nenezić (ES) govorio je o izmjenama KZ-a koji se tiču teškog govora mržnje.
“Mogli smo često čuti u ovom parlamentu optužbe i riječi kojima se ugrožava bezbjednost ljudi u političkom životu. Ono što je problem jeste nasilje na društvenim mrežama. U suštini, dobar dio vršnjačkog nasilja kreće od društvenih mreža… Nadam se da će Ministarstvo pravde naći način da se obračuna sa onima koji se kriju iza lažnih profila i stranica“, kazao je Nenezić.
Poslanik BS Jasmin Ćorović kazao je danas u Skupštini Crne Gore da će ta partija povući amandman kojim predlaže da se u Krivični zakonik unese posebno krivično djelo koje se odnosi na veličanje i glorifikaciju ratnih zločinaca, ukoliko do glasanja o ovom zakonu ne stigne mišljenje Evropske komisije (EK).
Ipak, isto krivično djelo će, kako je naglasio, predložiti kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika odmah nakon njegovog stupanja na snagu.
„Važno je čuti mišljenje Evropske komisije. Ne želimo na silu da usvajamo ništa. Nadam se da ćemo nakon dobijanja mišljenja EK ići korak dalje”, rekao je Ćorović.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je istakao da, teorijski gledano, Crna Gora ima najbolji Krivični zakonik jer ga svako tumači kako hoće.
“Prije neki dan smo usvojili antimafija zakon, ali nema retroaktivnih kazni za nezakonito bogaćenje. Mi nećemo moći dobitnike tranzicije da procesuiramo na način kako bi trebalo. Nije mi taj antimafija zakon jasan ako ne možemo da gonimo nekoga ko se nakrao, recimo, 2001. Nije mi jasan ni ZKP”, rekao je Knežević.
Kako je naglasio, u posjedu je informacija da su počela saslušanja u SPO nakon njegovih tvrdnji da je Milojko Spajić pritiskao članove tenderske komisije kada su izabrani Južnokorejci na tender za aerodrome u Zeti i Tivtu.
“SPO poziva samo članove tenderske komisije. A što ne poziva mene jer sam ja dao tu izjavu i zašto ne pozivaju lidere parlamentarne većine koju su čuli isto što i ja”, zapitao je Knežević.
Tvrdi da je Spajić tražio da dođe do ponavljanja glasanja kad se vidjelo da su Amerikanci prvorangirani na tom tenderu.
Komentarisao je i nasilje nad ženama i muškarcima, te da o tome niko neće da govori, pa ni on, jer “može dobiti još neku krivičnu prijavu”.
“Kada god se oglasim dobijem neku krivičnu prijavu. Pridružiću se Tačiju u Hagu kako je krenulo”, kaže on.
Zoran Mikić iz GP URA je kazao da imamo nevjerovatnu situaciju da su KZ i Ustav akti koji se naviše mijenjaju u posljednjih tri mjeseca, a ona bi trebala da garantuju neku stabilnost.
„Ključna stvar je implementacija, jer i do sada smo imali kvalitetna zakonska rješenja, ali ih tužilaštvo ili sudovi nijesu sprovodili“, kazao je Mikić.
Pitao je da li imamo zakonska rješenja koja omogućavaju provjeru imovine javnih funkcionera prije 10 ili 15 godina i mogu li se pokrenuti postupci za trajno oduzuimanje takve imovine nelegalno stečene.
„Ne vidim zašto neku stvar koja je dio našeg unutrašnjeg uređenja moramo da usklađujemo sa evropskim standardima. Ako smo odlučili da poštravamo našu kaznenu politiku, jer ova do sada nije valjala, zašto moramo to da usklađujemo sa evropskom“, kazao je Mikić.
Poslanice NSD-a Jelena Božović i PES-a Branka Marković su kazale da će te stranke podržati izmjene ovih zakona.
Državni sekretaru Ministarstvu pravde Sergej Sekulović je u završnoj riječi zahvalio na konstruktivnoj raspravi.
„Postoji volja u parlamentu da se oba zakona usvoje što će osnažiti naš pravosudni sistem. Saglasni smo da se sada akcenat mora dati na implementaciji i mi ćemo insistirati da ona bude i blagovremena i pravična“, kazao je Sekulović.
