Hrvatska je ove sedmice Podgorici dostavila spisak od osam spornih pitanja koja želi da riješi prije završetka pristupnih pregovora. Ona se uglavnom odnose na nasljeđe ratova iz devedesetih, uključujući imovinske zahtjeve, neriješena granična pitanja, istrage ratnih zločina i obeštećenje žrtava.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je, uoči samita Evropskog savjeta u Briselu, da na ova pitanja godinama ukazuju Crnoj Gori, tvrdeći da u posljednje dvije godine nije bilo napretka. Zagreb odbacuje optužbe da je sporove pokrenuo u posljednjem trenutku kako bi izvršio pritisak na Podgoricu i navodi da je riječ o dugogodišnjim problemima.
U rješavanje spora uključili su se i Evropska komisija i više država članica, koje nastoje da spriječe da bilateralna pitanja uspore proširenje. Dok Luksemburg kritikuje korišćenje pristupnog procesa za rješavanje međusobnih sporova, Francuska želi da izbjegne dodatne probleme uoči važnih političkih dešavanja.
Najizraženiji pritisak, međutim, dolazi iz Berlina. Njemačka je ponudila i posredovanje između dvije države, ali ta inicijativa još nije realizovana. Vlada kancelara Fridriha Merca želi da djeluje kao nepristrasni posrednik, uz bojazan da bi spor mogao da ugrozi planove da Crna Gora do 2028. godine postane članica EU.
Hrvatski stav javno je kritikovala i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas, poručivši da bilateralna pitanja ne smiju da blokiraju pristupni proces.
U Briselu postoji i zabrinutost da bi eventualno odlaganje članstva Crne Gore moglo da oslabi podršku daljem proširenju, posebno uoči izbora u nekoliko država članica naredne godine. Takav scenario mogao bi da utiče i na ostale kandidate, među kojima su Albanija, Moldavija i Ukrajina.
Njemačka smatra da je, s obzirom na napredak Crne Gore i širi geopolitički kontekst, važno postići pomak u pregovorima kako bilateralni spor ne bi zaustavio proces proširenja Evropske unije.
Izvor: Portal Analitika
