Saslušanja su zatražena zbog sumnji da je tokom privatizacije državne telekomunikacione kompanije isplaćivan milionski mito putem navodno fiktivnih konsultantskih ugovora.
Pored Đukanovića, planirana su saslušanja njegove sestre Ane Đukanović, biznismena Veselina Barovića, bivšeg direktora Telekoma Olega Obradovića i Damjana Hoste, koji je učestvovao u pregovorima o prodaji akcija.
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države preuzeo je krivično gonjenje u ime Crne Gore nakon što je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara.
Specijalno državno tužilaštvo je, početkom avgusta 2025. godine, zbog zastare odbacilo krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića, njegove sestre Ane i više drugih osoba.
Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Podgorici zauzelo je u međuvremenu stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara. Tužilaštvo se potom žalilo Vrhovnom sudu, koji je odbacio njihovu žalbu kao nedozvoljenu, i dao za pravo Višem sudu.
Tuim je otvoren put za nova saslušanja ključnih aktera više od dvije decenije nakon privatizacije državnog telekomunikacionog operatera.
U pitanju je afera iz 2005. godine kad je tadašnja državna kompanija prodata Mađar telekomu.
Afera Telekom je nastala kada su američki istražni organi utvrdili da su prilikom prodaje crnogorskog Telekoma sa preko sedam miliona eura podmićena najmanje dva crnogorska funkiconera i advokatica, sestra tada najvišeg vladinog funkcionera. U ovoj formulaciji su bila prepoznata advokatica Ana Đukanović sestra ranijeg predsjednika Crne Gore. Ona je tužila medije koji su je pominjali u tom kontekstu, negirajući optužbe.
Kupac crnogorskog Telekoma, kompanija Mađar Telekom koja je dio Dojče Telekom grupe, u decembru 2011. platila je kaznu od 95 miliona dolara kako bi izbjegla suđenje za korupciju.
Toliko su platili poravnanje sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berzu koja je ih je optuživala da su podmitili zvaničnike u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori kako bi dobili posao.
Tadašnja Vlada premijera Mila Đukanovića manjinskim akcionarima je doplatila po 30 centi za akcije koje prodaju Mađar telekomu – ukupno tri miliona eura.
Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a (SEC) pokrenula je 2011. tužbu protiv čelnika Mađar telekoma, zbog optužbi da su tokom privatizacije u Makedoniji i Crnoj Gori podmićivali zvaničnike.
Mito u slučaju Crne Gore, od 7,3 miliona eura, utvrdio je SEC, plaćen je preko četiri lažna konsultantska ugovora “preko sestre najvišeg zvaničnika Vlade”, kako je tada navedeno.
Izvor. RTCG
