Naše svakodnevne navike imaju najveći uticaj na naše zdravlje, uključujući i očekivani životni vijek.
Ono što redovno radimo važnije je od povremenog odlaska na dijetu, učestvovanja u raznim fitnes izazovima jednom godišnje ili od redovnog vježbanja nekoliko nedjelja, da bismo se vratili sedentarnom načinu života kada ponestane motivacije.
Možda već znamo da moramo da napravimo neke promjene za dobrobit našeg zdravlja, ali nismo sigurni odakle da počnemo.
Može biti prilično teško pokušati da izvršite drastične promjene u ishrani i načinu života odjednom. Za ljude koji imaju 50 ili više godina i žele da počnu da žive zdravo, ljekar i stručnjak za dugovječnost, dr Govri Redi Roko, nudi jednu promjenu za početak. Na taj način ljudi bi mogli da produže godine života.
Dr Roko kaže da je ključno svesti konzumiranje šećera i alkohola na minimum.
„Prekomjerno konzumiranje šećera i alkohola jedna je od najgorih navika za dugovječnost jer izaziva visoke nivoe zapaljenja koje negativno utiču na opšte zdravlje“, rekao je on za „Parade“.
On objašnjava da ishrana bogata visoko prerađenom hranom, punom dodatog šećera, može izazvati insulinsku rezistenciju, što može dovesti do dijabetesa tipa 2.
Nikad nije kasno za zdrave promjene u ishrani
„Istraživanja su pokazala da visok nivo šećer hrani ćelije kancera, podstičući ih na rast, doprinoseći većem riziku od Alchajmerove bolesti, srčanih oboljenja, visokog krvnog pritiska i gojaznosti“, istakao je on.
Naučna istraživanja pokazuju da zamjena hrane sa visokim sadržajem šećera hranom bogatom hranljivim materijama može da produži život za deset godina.
To je zato što hrana bogata dodatkom šećera obično ima malu nutritivnu vrijednost i može izazvati upalu u tijelu, objasnio je dr Roko.
Nasuprot tome, hrana bogata hranljivim materijama smanjuje upale i stoga smanjuje rizik od hroničnih bolesti koje mogu da skrate životni vijek.
Što se tiče smanjenja alkohola, dr Roko navodi da prekomjerno konzumiranje alkohola dovodi do povećanog rizika od hroničnih bolesti, uključujući Alchajmerovu bolest, bolesti srca, visok krvni pritisak i gojaznost.
Ovo je posebno važno s obzirom na to da je upotreba alkohola u porastu kod odraslih starijih od 50 godina.
Prema nacionalnom istraživanju, procjenjuje se da oko 20 odsto odraslih između 60 i 64 godine i oko 10 odsto odraslih starijih od 65 godina trenutno prekomjerno pije.
„Dobra vijest je da ishrana sa niskim sadržajem šećera, nisko obrađena ishrana, konzumiranje minimalne količine alkohola i jedenje cjelovite hrane mogu u velikoj mjeri da smanje ove probleme“, primijetio je dr Roko, zaključujući da nikada nije kasno za zdrave promjene u ishrani, prenosi Index.hr.
Izvor: Index.hr
