Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u prvoj polovini ove godine po zamolnicama formiralo sedam predmeta zbog ratnih zločina, dok je jedan slučaj pokrenut po zahtjevu NVO Akcija za ljudska prava (HRA). U ovom periodu, SDT samoinicijativno nije formiralo nijedan predmet zbog ratnih zločina.
– U prvoj polovini 2023. godine nije zaprimljena nijedna prijava za poznate punoljetne učinioce (krivični upisnik „Kt-S“) krivičnih djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom (ratni zločini), a iz ranijeg perioda bilo je optuženje protiv jednog lica i taj postupak je u toku pred Višim sudom u Podgorici – navodi se u polugodišnjem izvještaju o radu SDT-a, piše Dan.
Napominju da je u tom periodu formiran jedan predmet po zahtjevu Akcije za ljudska prava, kao i sedam predmeta po zamolnicama, posredstvom međunarodne pravne pomoći. Po zahtjevu HRA, 8. marta je formiran predmet u vezi sa zločinom u Štrpcima. Taj predmet se, kako se navodi u izvještaju, nalazi u fazi izviđaja.
Ostali predmeti formirani su po zamolnicama Bosne i Hercegovine (četiri) i Srbije (tri).
Po zamolnicama Tužilaštva Bosne i Hercegovine tražene su informacije da li se u SDT-u vodi istraga protiv određenih lica zbog krivičnih djela ratnih zločina, jedna zamolnica je bila u vezi sa podacima za određeno lice. Tužilaštvo BiH zamolilo je crnogorske kolege i za saslušanje određenih lica u svojstvu svjedoka, a taj predmet se trenutno nalazi u fazi izviđaja. U četvrtoj zamolnici koju je poslalo SDT-u u ovoj godini, Tužilaštvo BiH zamolilo je za dostavljanje podataka za određeno lice. U izvještaju SDT-a navodi se da su 28. juna odgovorili na zamolnicu i da je predmet završen službenom zabilješkom
Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu je putem dvije zamolnice tražilo saslušanje određenih lica. U jednom slučaju je dostavljen odgovor na zamolnicu, a u drugom, gdje se traži ispitivanje određenog lica u svojstvu svjedoka, predmet se nalazi u fazi izviđaja.
Po zamolnici Javnog tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije traženi su podaci za određeno lice. Odgovor na zamolnicu je dostavljen 27. juna i predmet je završen službenom zabilješkom.
Iz HRA navode da SDT u prvoj polovini 2023. godine nije pokrenulo nijednu novu istragu za ratne zločine koji su počinjeni devedesetih godina na području bivše Jugoslavije, te da još nemamo optuženih na osnovu komandne odgovornosti, pomaganja ili podstrekavanja, iako je zbog toga u prethodnoj godini svoju zabrinutost iskazao Komitet protiv torture, a u ovoj Univerzalni periodični pregled o stanju ljudskih prava u zemlji (UPR).
– Ovakva inertnost tužilaštva uslovila je i da se amandmanima na Nacrt izvještaja EU vrati davnašnja kritika Evropske komisije da SDT mora početi sa proaktivnim pristupom istraživanju predmeta ratnih zločina i da je nakon tri decenije zaista krajnje vrijeme za pokretanje pitanja komandne odgovornosti nadređenih neposrednim izvršiocima – kazala je za „Dan“ Bojana Malović, pravni savjetnik u HRA.
Za to je, kako ističe, neophodna i dobra regionalna saradnja, koje nema uvijek.
– Na tom polju i dalje problem predstavljaju predmeti u kojima pravni propisi i bilateralni ugovori između zamoljene države i države molilje ne rješavaju postojeću pravnu situaciju. Dobra regionalna saradnja dovedena je u pitanje i usled dugogodišnjeg nesprovođenja ekstradicionog postupka prema osuđenim izvršiocima ratnih zločina – rekla je Malović.
Napominje da SDT izviđa jedan predmet na svoju inicijativu, a radi se o predmetu protiv admirala Dragana Samardžića, koji su formirali u avgustu prošle godine.
– Međutim, već godinu dana čekaju na odgovor Hrvatske u vezi sa zamolnicom koju su proslijedili i to je zapravo jedino što su učinili. Sudeći po njihovim izvještajima, Samardžića još nisu ni saslušali – navela je Malović.
Osuđeno 11 osoba
U analizi HRA „Primjena Strategije za istraživanje ratnih zločina Državnog tužilaštva Crne Gore 2021–2022“ konstatovano je da je u Crnoj Gori za ratne zločine izvršene na području bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih u protekle dvije i po decenije pravosnažno osuđeno 11 osoba, što je manje od trećine optuženih. Kako je konstatovano u analizi, u tri predmeta („Bukovica“, „Deportacija“, „Kaluđerski laz“) optužnice su pale jer su svi okrivljeni oslobođeni, iako su žrtve tih zločina nesporne i zaslužuju pravdu. Od petorice osuđenih u predmetu „Klapuh“ samo jedan je izdržavao kaznu, a iz HRA upozoravaju da nisu temeljno istraživani zločini na dubrovačkom ratištu, kao ni djelovanje tzv. vikend ratnika, uprkos izričitim preporukama eksperta Evropske komisije Mauricija Salustra iz 2014. godine.
