Veliki broj krava koje su oboljele od kju groznice još nisu usmrćene jer ne postoje adekvatna mjesta gdje bi leševi bili zakopani, tvrdi Vuk Iković iz Preokreta.
„Zato zaražena grla prenose bakterije na krave koje su zdrave. Iz ovog razloga urgirali smo ka predsjednicima Opštine Danilovgrad i Nikšič i ka ministru poljoprivrede da se već danas riješi ovaj problem kako bi se spriječilo dalje širenje Q groznice“, saopštio je on.
„Znamo da je od ove bolesti obolio za kratko vrijeme veliki broj krava upravo zato što se čekalo preko 20 dana da se zaražena grla usmrte i pravilno zakopaju jer Crna Gora i dalje nema ni spalionicu ni stočno groblje bez kojih se ne mogu zbrinjavati leševi životinja. Ovakva neorganizovanost je uzrokovala nepropisno zakopavanje leševa, dodatno širenje zaraze jer su leševi nepropisno transportovani i zakopavani. Na primjer parcela na kojoj su zakopane krave nije ograđena pa toj livadu mogu pristupiti i divlje i domaće živtinje koje koriste taj prostor za ispašu“, dodaje Iković.
Kaže da zabrinjava to što su u Danilovgradu „usmrćene krave zakopane na lokaciji na kojoj je zabranjena izgradnja groblja za ljude“, jer se to mjesto nalazi u blizini glavnog gradskog izvorišta.
„Funkcioneri su zabranili sahranjivanje ljudi, a dozvolili sahranjivanje zaražene stoke. Bakterije koje izazivaju Q groznicu mogu opstati u zemljištu po nekoliko mjeseci što zavisi od sastava zemljišta. Kako možemo biti sigurni da bakterije neće završiti u gradskom izvorištu“, upitao je Iković.
Podsjeća da se bakterija koja izaziva kju groznicu „prenosi domaćim i divljim životinjama između kojih se može prenositi vrstama poput krpelja ili miševa“.
„U čovjekov organizam se unosi hranom – nepasterizovanim mliječnim proizvodima ili direktno preko povrijeđene kože ili ujedom krpelja. Najčešći izvor zaraze za čovjeka je mlijeko, vuna, meso, a najviše su pogođenji stočari i veterinari“, navodi Iković.
Kaže da su zato urgirali ka nadležnima da redovno informišu građane, „jer sakrivanjem istine panika i strah rastu“.
„Treba znati da su u Holandiji do 2016. godine od ove bolesti umrle 74 osobe, a bolest je registrovana prvi put 2007. godine. Jedan od ključnih razloga zašto se Q groznica ovako širila kod nas jeste loše informisanje stočara i odsustvo biosigurnosnih mjera poput postojanja karantina, ograničen ulaz ljudi na gazdinstvo, zaštita od insekata i glodara itd“, rekao je Iković.
Navodi i da savjetodavne poljoprivredne službe, da bi se smanjila zaraza, treba da informišu i edukuju stočare kako se greške i „zaraza ne bi širila zbog neznanja i zato što se ne primjenjuju zaštitne mjere“.
„Pri tome funkcioneri treba da dozvole znanju i iskustvu da radi svoj posao, a ne da ih demantuju jer ih građani plaćaju da primijene najbolja dostupna rješenja, a ne da ih zbunjuju i uvlače u zonu panike“, zaključuje se u saopštenju.
