Ističe da nam možda Island može malo pokvariti planove. Tamo će se na referendumu o članstvu u EU odlučivati u avgustu.
Odbor stalnih predstavnika država članica Evropske unije odobrio je 22. aprila formiranje ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore. Kako komentarišete ovu vijest i da li je izvjesno da će Crna Gora postati članica 2028. godine?
GRADIŠNIK: Čestitam! To je stvarno sjajno. Za sada sve ide u smjeru da namjera postane stvarnost. Vaša vlada vodi stvari u smjeru zatvaranja poglavlja, parlament takođe obavlja svoj posao. S druge strane, Evropska unija je sada više nego ikada uvjerena da je širenje na Zapadni Balkan neophodno. Sve govori u prilog tome da Crna Gora može zaista postati 28. članica Evropske unije do 2028. No, možda vam Island može malo pokvariti planove. Tamo će se na referendumu o članstvu u EU odlučivati u avgustu.
Slovenija stoji uz Crnu Goru na tom putu. To pokazuje u Briselu, pokazuje i konkretnom pomoći koju pruža Crnoj Gori u procesu pristupanja.
Brojni analitičari upozoravaju da Crna Gora napreduje u pregovorima, a zaostaje u reformama, da državu vodi heterogena parlamentarna većina u kojoj su određeni konstituenti bliži Moskvi nego Briselu. Kako komentarišete ove navode?
GRADIŠNIK: Pitanje sastava parlamenta je pitanje slobodnog parlamentarizma – koji se ne može mijenjati po volji drugačijoj od volje birača. Crna Gora svakako prilično po planu donosi potrebne zakone, i kakva god većina bila, činjenica je da potvrđuje zakone potrebne za zatvaranje poglavlja. Tačno je da ,,šepa“ njihova implementacija, koja je jednako važna, ako ne i važnija, ne samo zbog Evropske unije, već zbog interesa Crne Gore kao državne zajednice, jer upravo ta implementacija značajno olakšava život i suživot države unutar Evropske unije.
Simulacija reformi bez stvarne primjene bila bi, naravno, besmislena i dugoročno štetna. Crna Gora se kao država mora pobrinuti da se vidi vanjska realnost (implementacija donesenih zakona), koja zapravo odlučuje o kvalitetu i smjeru života. Evropljane je najlakše oduševiti konkretnim dokazima: kakva je saobraćajna disciplina, kakve su okoline deponije za odlaganje otpada, kako funkcioniše hitna pomoć, kako se postupa sa napuštenim uličnim mačkama i psima…
Zvanični Brisel pokazuje ogromnu volju da uvede Crnu Goru u EU. Da li i zemlje članice dijele taj optimizam? Hoće li se odužiti ratifikacija pristupnog ugovora Crne Gore sa EU?
GRADIŠNIK: Tačno je, Brisel radi sve da Crna Gora postane sljedeća država članica. Veliku zagovornicu imate u slovenačkoj komesarki za proširenje Marti Kos. Ambasadori 27 država članica odobrili su formiranje radne grupe za pripremu pristupnog sporazuma, što je ,,moćan signal“ da je pristup/članstvo realno. Kod država članica uvijek može nešto zapeti, uvijek su u ovoj ili onoj članici izbori, i teško je predvidjeti što mogu donijeti takvi izbori u pogledu stava te države o daljem širenju Evropske unije. Zato Crna Gora mora imati i odgovarajuće bilateralne kontakte sa državama članicama.
Crna Gora predugo pregovara sa EU. Za 14 godina je otvoreno samo 14 poglavlja. Slovenija je pregovarala samo dvije godine. Što bi bila Vaša poruka crnogorskim političkim elitama? Koliko je važno da Crna Gora što prije uđe u EU?
GRADIŠNIK: Što se toga tiče, moramo biti realni. Brojke su zaista takve, ali utisak je da su stvarna pregovaranja ozbiljno tek počela s ovom vladom i upravo zahvaljujući njenoj odlučnosti. Sada je prilika koju treba iskoristiti, druge neće biti, ili barem ne uskoro. Mislim da je i Vlada toga svjesna. Pri tom je potrebno dodati da je i trenutni sastav Evropske komisije jako naklonjen proširenju EU.
Rat u Ukrajini i dalje traje, Bliski istok ponovo gori, a američki predsjednik prijeti da će SAD napustiti NATO. Kako da se ponašaju male države poput Crne Gore i Slovenije u ovako izazovnim globalnim okolnostima?
GRADIŠNIK: Odgovor je u multilateralizmu. Male države, kao što su Crna Gora i Slovenija, trebale bi se truditi za jačanje multilateralizma. I taj koncept treba proširiti i produbiti. Konačni cilj globalne zajednice i čovječanstva ne može biti ništa drugo do stvarna zajednica i stvarno čovječanstvo.
Vide li slovenački investitori Crnu Goru kao ozbiljnu destinaciju za ulaganja?
GRADIŠNIK: Svakako je vide kao potencijalnu destinaciju za ulaganje. Da bi se proširili i bilo ih više, vladavina prava bi trebala biti na nivou. Na tom mjestu treba istaknuti neke faktore koji utiču na veći interes stranih, ne samo slovenačkih, investitora, a to je potreba za većom predvidivošću poslovnog okruženja i jasnim i stabilnim pravilima poslovanja. Brže sprovođenje reformi i njihova implementacija su prijeko potrebni. Dodatno, treba naglasiti potrebu za efikasnijim radom javne uprave, većom digitalizacijom usluga i poboljšanjem saobraćajne infrastrukture.
Slovenačke investicije u Crnoj Gori su važne. Na kraju 2024. ukupna vrijednost slovenačkih direktnih investicija (FDI) u Crnoj Gori iznosila je 228,9 miliona eura i kao bilateralna robna razmjena u konstantnom su porastu.
U Crnoj Gori ukupno djeluje oko 150 preduzeća sa slovenačkim kapitalom. Slovenačka preduzeća se redovno svrstavaju na tzv. bijelu listu redovnih platilaca doprinosa, koju kontroliše Poreska uprava Crne Gore.
Najveća slovenačka preduzeća koja posluju u Crnoj Gori su NLB banka AD Podgorica (druga najveća banka u CG), Lovćen osiguranje (Zavarovalnica Triglav), Sava Montenegro, Zetatrans (Intereuropa; logistika), Petrol, Krka.
Imamo odlične odnose
Kako komentarišete odnose između dvije zemlje?
GRADIŠNIK: Riječ jedna biće prava: odlični!
Da li odlične političke odnose prati i ekonomska saradnja?
GRADIŠNIK: Uvijek možemo reći da bi moglo biti i bolje. I na tome, da bi bilo bolje, radi naša ambasada. I brojke dobro pokazuju. Bilateralna robna razmjena je u konstantnom porastu. To je svakako dobra vijest. Privredna grana važna za obje države, a posebno za Crnu Goru, je turizam. Slovenija je u posljednjim godinama s velikim angažmanom gradila model zelenog, održivog i odgovornog turizma, koji povezuje zaštitu prirode, kvalitet života lokalnih zajednica i konkurentnost turističke privrede.
Smatra se svjetskom pionirkom na tom polju, jer je bila jedna od prvih država koja je održivost stavila u centar turističke strategije. Ponosni smo da nas međunarodna zajednica danas često navodi kao primjer dobre prakse i da možemo dijeliti to iskustvo sa prijateljskom državom s kojom nas povezuju brojne veze – Crnom Gorom.
Ambasada, dakle, radi i na prenosu dobrih praksi. U tom kontekstu povezali smo zajednice opština obje države. U junu će tako doći do posjete nekoliko/izabranih crnogorskih gradonačelnika/predsjednika opština Sloveniji, gdje će oni imati mogućnost upoznati se sa slovenačkim dobrim praksama na različitim područjima, među kojima ističem upravljanje otpadom, e-upravu, digitalizaciju i održivi turizam s idejom da se te dobre prakse prenesu i na crnogorsko tlo.
Izvor: Pobjeda
