Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ CG) registrovao je 207 oboljelih od skabijesa (šuga) u periodu od početka godine do 31. oktobra. Kako su saopštili za “Dan”, najviše oboljelih u ovom periodu bilo je u Podgorici (52), Beranama (31) i Rožajama (22).
Za prvih 10 mjeseci 2023. godine registrovanoje 228 slučajeva zaraze šugom, dok je do kraja godine prijavljeno 337 na nivou Crne Gore.
– Trenutna epidemiološka situacija po pitanju ovog zaraznog oboljenja je stabilna i uobičajena, s obzirom na to da se u posljednjih deset godina na teritoriji Crne Gore na godišnjem nivou registruje od 190 do 885 oboljelih od ove bolesti, dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 20 do 140 oboljelih – kazali su nam iz IJZCG.
Kako pojašnjavaju, ovo oboljenje se javlja tokom cijele godine, ali veća učestalost obolijevanja bilježi se u kasnu jesen i tokom zime. Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima ili obolijevanju u krugu porodice.
– U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu nije registrovano obolijevanje od šuge u epidemijskoj formi. Sredinom oktobra je iz te ustanove prijavljen jedan slučaj obolijevanja od šuge, nakon čega su u saradnji s nadležnom medicinskom službom UIKS-a preduzete mjere za suzbijanje ove zarazne bolesti. Institutu za javno zdravlje Crne Gore ove godine, zaključno sa 31. 10. 2024, nije prijavljen nijedan slučaj obolijevanja od šuge koji se dovodi u vezu s kolektivnim smještajnim jedinicama učenika i studenata – ističu iz IJZCG
Posteljina i odjeća se otkuvavaju
Šugu dijagnostikuje zdravstveno osoblje pregledom promjene na koži i/ili uzimanjem uzorka sa kože. Lijek koji propisuje ljekar najčešće je u obliku kreme. Krema se nanosi na kožu i ostavlja da djeluje odgovarajuće vrijeme (u zavisnosti od preparata, pa je potrebno striktno pridržavaee uputstva proizvođača), a zatim spira, odnosno postupa se po uputstvu ljekara. Posteljina, odjeća i rublje moraju se tretirati na adekvatan način (najbolje otkuvati). Odjeću ili druge stvari koje se ne mogu oprati treba skloniti u zatvorenu plastičnu kesu nedjelju dana. Osobe sa opisanim tegobama mora pregledat i liječiti ljekar što je ranije moguće. Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru, koji će ih uputiti kako da spriječe nastanak oboljenja kod njih, objašnjavaju iz IJZCG.
Objašnjavaju da je šuga zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu, a javlja se sporadično ili epidemijski u kolektivima.
– Svako može oboljeti od šuge. Parazit koji izaziva šugu (šugarac) nastanjuje se u površinskom sloju kože, bušeći hodnike u koje polaže jaja. Šuga se prenosi dužim direktnim kontaktom s kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja s oboljelom osobom. Najčešća tegoba je svrab, koji je najintenzivniji noću. Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Moguća je bakterijska infekcija kože na mjestima češanja, što komplikuje i produžava liječenje. Osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe 4 do 6 nedjelja poslije kontakta sa oboljelim. Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži i ranije, najčešće nakon nekoliko dana (do nedjelju dana). Starije osobe, osobe koje borave u ustanovama za kolektivni smještaj i osobe sa oslabljenim imunim sistemom mogu imati i forme oboljenja koje nisu praćene izraženim svrabom. Svaka neuobičajena promjena na koži trebalo bi da se pregleda od strane ljekara. Osoba može prenijeti šugu od momenta kada se zarazi do završetka liječenja – pojašnjavaju iz IJZCG.
Izvor: Natalija Mrdak/ Dan
