Za Iliju Morica, vlasnika organski sertifikovane farme maslina na Luštici, odgovor je jasan: “evropsko tržište donosi značajne promjene, a od nas u velikoj mjeri zavisi da li ćemo te promjene pretvoriti u razvojnu šansu”. Njegovo gazdinstvo od 2008. godine primjenjuje sertifikacione procedure i standarde organske poljoprivrede usklađene sa evropskom praksom. Zato vjeruje da će se uloženi trud isplatiti.
“Ulazak na jedinstveno evropsko tržište svakako znači veću konkurenciju i ozbiljne izazove, ali istovremeno otvara ogromne mogućnosti — od lakšeg plasmana proizvoda, do pristupa tržištu od stotina miliona potrošača koji sve više cijene kvalitetnu, autentičnu i organsku proizvodnju. Vjerujem da smo mi, posebno kada je riječ o organskom maslinarstvu, makar relativno spremni za taj korak. Period pred nama treba maksimalno iskoristiti kako bi se dodatno unaprijedili proizvodnja i poslovanje. Iako administrativni zahtjevi često znaju da budu opterećujući i da oduzimaju mnogo vremena, ulazak u EU donosi jasnija pravila, veću sigurnost tržišta i priliku da domaći proizvođači konačno valorizuju kvalitet koji imaju. Zato vjerujem da evropsko tržište ne treba posmatrati kao prijetnju, već kao veliku razvojnu šansu za one koji su spremni da rade kvalitetno i dugoročno”, naveo je Moric.
Hrvatsko iskustvo pokazalo da će mali biznisi zapravo porasti
Leo Lisjak, koji u Šenkovcu u Hrvatskoj od 2011. sa porodicom uzgaja eko borovnice, a odnedavno proizvodi i čokoladu, rekao nam je da uspjeh i dobra zarada zahtijevaju i naporan rad. Potvrdio je Lisjak da je evropsko tržište hrvatskim proizvođačima otvorilo nove mogućnosti. Objasnio je da su se kroz poštovanje strogih pravila pripremali za ispunjavanje evropskih standarda, te da su se puno edukovali u Italiji. Lisjak je kazao da se neki od njihovih proizvoda mogu pronaći u nekim lokalnim trgovinama u drugim zemljama Evropske unije.
“Uglavnom su to hrvatske trgovine koje imaju samo hrvatske proizvode u nekim drugim državama EU. Otkako je Hrvatska ušla u EU, promet je veći.To jeste benefit. Stvarno, otvaraju se mnoge mogućnosti. To ne mogu osporiti, ali da je teško probiti se – jeste”, kazao je Lisjak.
Da li bi sličan razvojni put mogli proći i mali proizvođači u Crnoj Gori? Prema riječima stručnjaka za EU finansiranje i projektni menadžment Krešimira Budiše, teza da će mali proizvođači i preduzetnici pristupanjem Crne Gore EU nestati je zapravo mit. Hrvatska praksa je pokazala da će mali biznisi zapravo porasti.
“Upravo korišćenje EU fondova je brojne te male firme od 3, 4, 5 ljudi pretvorilo u respektabilne firme od stotinjak ljudi. Ti mali su postali srednji. Ti mikro preduzetnici su postali nosioci malog i srednjeg gospodarstva.”, kazao je Budiša.
Svjestan da sama brojka od 25 miliona preduzeća preduzetnicima i proizvođačima u malim zemljama, kakva je Crna Gora, zvuči zastrašujuće, Budiša je naglasio da je izuzetno važno da se mali privrednici edukuju, da sarađuju sa drugima, povezuju se u lance vrijednosti i ulažu. On je istakao i značaj pripremanja projekata kojima se može konkurisati za novac iz evropskih fondova.
“Država će puno više investirati uz pomoć fondova. Samim tim otvoriće se prilike i kroz javne nabavke i kroz brojne druge sektore. Samo treba biti dovoljno konkurentan i povezati se kako bi mogao isporučiti određene količine u zadatom roku. Treba pronaći prostor za rast, a biće ga mnogo. Najviše se podstiče proizvodna industrija i poljoprivredno-prehrambeni sektor, skoro svi sektori imaju potencijal, ali najviše proizvodnja i prerada. Naravno, tu su i poljoprivreda, hrana, akvakultura, odnosno uzgoj ribe”, precizirao je Budiša.
Mali proizvođači i preduzetnici u Crnoj Gori da se modernizuju, država i Privredna komora pomažu
Ipak, spremnost za evropsko tržište ne zavisi samo od pojedinačnih napora proizvođača i preduzetnika. Pripreme podrazumijevaju i institucionalnu podršku, od edukacije i savjetovanja do pristupa fondovima i finansijskoj pomoći.
Sekretar Odbora malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Privredne komore Crne Gore Vesko Dragićević stava je da se mali proizvođači i preduzetnici u našoj zemlji trenutno ne mogu pohvaliti visokom spremnošću za poslovanje na jedinstvenom evropskom tržištu. Prema njegovim riječima, realni sektor suočava se sa strukturnim problemima, među kojima su visoka uvozna zavisnost i ograničeni proizvodni kapaciteti.
„Pristup tržištu EU predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i zahtjevan proces koji podrazumijeva ispunjavanje brojnih standarda i pravila. Naime, za crnogorska preduzeća izlazak na tržište Evropske unije znači prelazak sa lokalnih na znatno zahtjevnije standarde poslovanja, ali i otvara prostor za rast, modernizaciju i jačanje konkurentnosti. Crnogorske kompanije moraju prilagoditi proizvodne procese i kontrolu kvaliteta evropskom zakonodavstvu, tehničkim i kvalitativnim standardima EU”, podvukao je Dragićević.
On je istakao da je za plasman proizvoda u EU neophodno ispuniti zahtjeve u pogledu kvaliteta, bezbjednosti i sertifikacije, ali i uskladiti poslovanje sa administrativnim i regulatornim pravilima EU. Kako bi pomogli privredi da prevaziđe te izazove, država, međunarodni partneri i Privredna komora nude različite programe podrške. Među njima su finansijski programi poput Embrace-a, garantni program Portfolio Risk Sharing koji podržavaju Evropska banka za obnovu i razvoj i EU, a tu je i Plan rasta za Zapadni Balkan.
Dragićević navodi da Privredna komora kompanijama pruža podršku u pronalaženju partnera na evropskom tržištu, upoznavanju sa EU regulativom i korišćenju evropskih fondova. Posebnu ulogu ima mreža Enterprise Europe Network, preko koje preduzetnici mogu pronaći distributere, kupce i poslovne partnere. Dragićević posebno podvlači značaj edukacije i obuke za korišćenje evropskih fondova. Privredna komora redovno organizuje specijalizovane seminare, sajmove EU projekata, i kroz regionalne programe bira firme koje besplatni konsultanti pripremaju za plasman robe na veća tržišta.
Dok Privredna komora fokus stavlja na jačanje konkurentnosti privrede i korišćenje evropskih fondova, u sektoru poljoprivrede ključnu ulogu u pripremama za evropsko tržište imaju programi podrške koje sprovodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Akcenat je na modernizaciji proizvodnje, jačanju prerade i podizanju standarda kvaliteta hrane, potvrdio je direktor te Agencije Marko Radonjić.
On je istakao je da ključnu ulogu imaju pretpristupni fondovi EU, prije svega IPARD programi, koji obuhvataju podršku od primarne proizvodnje do razvoja ruralnog turizma i prerade na gazdinstvima.
„Kroz IPARD programe osavremenjujemo farme, podižemo standarde proizvodnje i pripremamo proizvođače za tržišnu utakmicu koja slijedi nakon ulaska u EU“, poručio je Radonjić.
On je istakao uspjeh IPARD 2 programa, ali i dobru dinamiku IPARD-a 3, pa su očekivanja da će poljoprivrednici iskoristiti sva raspoloživa sredstva. Podaci pokazuju da su proizvođači mesa u Crnoj Gori, koristeći IPARD sredstva, povećali kapacitete i standarde proizvodnje, pa su konkurentni i na regionalnom i na evropskom tržištu.
“Tokom 2025. godine izvoz dimljenih i sušenih mesnih proizvoda i prerađevina premašio je 37 miliona eura, što je oko šest odsto više nego godinu ranije. Izvoz dimljenih i sušenih proizvoda je povećan čak 4,4 puta, dok je izvoz mesnih prerađevina utrostručen”, precizirao je Radonjić.
On je naveo da država, osim finansijske podrške, proizvođačima pruža i stručnu pomoć u prilagođavanju evropskim pravilima i procedurama. Iako proizvođači ponekad smatraju da su procedure komplikovane, iz Agencije poručuju da je upravo to neophodan korak kako bi domaća poljoprivreda bila spremna za korišćenje mnogo većih evropskih fondova nakon ulaska u EU.
„Svi koji budu radili kvalitetno neće imati problema. Šansu treba tražiti kroz proizvode sa geografskim porijeklom, organsku proizvodnju i autentičnu domaću ponudu. Naši proizvodi biće dostupni tržištu od pola milijarde stanovnika. To je velika razvojna šansa za crnogorsku poljoprivredu“, optimističan je Radonjić.
Kvalitet i autentičnost opstaju i na velikom tržištu
Leo Lisjak, hrvatski proizvođač eko borovnice i čokolade, sa početka priče ima savjet za crnogorske kolege.
“Ja bih im rekao da ne odustaju lako, to je najbitnije. Treba se boriti, treba napraviti dobar marketing i dodati vrijednost svom proizvodu. Smislite nešto novo, nešto kreativno, to se mora lijepo upakovati i složiti da bude kvalitetno i neće biti problema naći tržište. Kvalitet definitivno opstaje na velikom tržištu, kvalitet je najbitnija stvar”, poruka je Lisjaka.
Upravo će kvalitet, autentičnost, jedinstvenu gastronomsku kulturu i tradiciju mali crnogorski proizvođači donijeti na evropsko tržište, kategoričan je proizvođač organskih maslina Ilija Moric.
“Dugo smo se borili sa niskim cijenama, nekvalitetnim proizvodima i nelojalnom konkurencijom, ali otvaranje jedinstvenog evropskog tržišta može donijeti pozitivne promjene — bolje tržišne uslove, fer konkurenciju i veću valorizaciju kvaliteta. Evropsko tržište sve više traži proizvode sa porijeklom, organskim karakterom i autentičnom pričom. Zato vjerujem da domaći proizvođači imaju prostor da se nametnu kvalitetom, tradicijom i originalnošću svojih proizvoda”, zaključio je Moric.
Izvor: RTCG
