Crna Gora je posljednjih decenija suočena sa starenjem stanovništva, porastom gojaznosti u cjelokupnoj populaciji i intezivnom urbanizacijom, što ukazuje na prisustvo značajnog rizika za sve veći rast broja osoba sa nekim od poremećaja metabolizma glukoze, kao što su predijabetes, dijabetes i trudnički dijabetes, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) povodom 14. novembra, Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa.
Kako navode, porodične i kulturološke navike u ishrani i fizičkoj (ne) aktivnosti u sinergiji sa svakodnevnim životnim stresom, pogotovu urbanih sredina prepoznati su kao generatori poremećaja metabolizma glukoze i dramatičnog porasta oboljelih od dijabetesa tipa 2, i u našoj zemlji.
„Crna Gora je zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa jasnom tendencijom porasta broja oboljelih. Broj osiguranika u Crnoj Gori, koji su se godišnje liječili od dijabetesa kod izabranih doktora je porastao za 19% u posljednjih 10 godina, od 23.331 oboljelog u 2013. godini na 27.677 oboljelih prošle, 2023. godine. Od implementacije elektronskog sistema vođenja zdravstvene dokumentacije 2010. godine, uočeno je da se određen broj osoba sa dijagnostikovanim dijabetesom javlja kod izabranih doktora sa pauzama većim i od godine dana, što ima uticaj na ostvarivanje terapijskih ciljeva i zdravstvene politike u liječenju oboljelih sa dijagnostikovanim dijabetesom“, navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, procjene Internacionalne dijabetološke federacije su da u Crnoj Gori oko 21.600 odraslih osoba (starosti: 20-79 godina) ima nedijagnostikovanu šećernu bolest. Stoga, kako objašnjavaju, može se procijeniti da u Crnoj Gori trenutno oko 50.000 osoba starijih od 20 godina živi sa dijabetesom, odnosno da je nacionalna prevalenca dijabetesa oko 10,7%. Takođe, procjene IDF-a ukazuju da trend rasta prevalence dijabetesa u Crnoj Gori može premašiti 14% do 2045. godine.
„Populacioni Registar šećerne bolesti u Crnoj Gori funkcioniše od 2013. godine. Osnovni i jedini izvor podataka je ručno popunjena prijava (elektronski i papirni format) ordinariusa koji postavlja dijagnozu (pasivan nadzor nad dijabetesom). Zahvaljujući punoj posvećenosti doktora medicine domova zdravlja na segmentu nadzora i prevencije poremećaja metabolizma glukoze u Crnoj Gori, danas možemo govoriti da crnogorski Registar šećerne bolesti postiže obuhvat oko 90% svih liječenih od šećerne bolesti sa prosječnom popunjenošću podataka u prijavama preko 70%. Imajući u vidu da se obuhvat oboljelih od dijabetesa u registrima evropskih zemalja kreće u rasponu 20-100% svih oboljelih, prikupljeni podaci crnogorskog Registra šećerne bolesti pružaju zadovoljavajuću bazu podataka za preko 30.000 pacijenata“, kažu iz Instituta.
Genetska predispozicija i stil života, naglašavaju, sinergistički doprinose pojavi dijabetesa melitusa kod svih uzrasta.
„Mladi u Crnoj Gori prvenstveno obolijevaju od dijabetesa tipa 1, ređe od dijabetesa tipa 2, a bilježi se i gestacijski dijabetes. U starosnoj distribuciji mladih oboljelih od dijabetesa tokom posljednjih pet godina uočava se kontinuirani godišnji porast broja oboljelih uzrasta 14 – 19 godina, dok je broj oboljelih mlađih od 14 godina (djeca) u istom periodu veći i fluktuira između 186 i 203 oboljela ali bez uočljivog trenda rasta“, objašnjavaju iz IJZ.
Najzastupljeniji tip dijabetesa kod odraslih osoba je tip 2.
„Međutim, posljednjih godina nije rijetkost obolijevanje od ovog tipa dijabetesa i kod mlađih od 19 godina u Crnoj Gori, kao i sve veći broj gojazne djece do 14 godina i mladih. Analize podataka Registra šećerne bolesti skreću pažnju da 80% oboljelih sa dijagnostikovanim dijabetesom ima tip 2 dijabetesa, takođe 80% ima povećanu tjelesnu masu dok je 40% fizički neaktivno. Ovi podaci ukazuju na veličinu izazova cjelokupnog crnogorskog društva kad razmišljamo o prevenciji poremećaja metabolizma glukoze“, naglašavaju oni.
Modifikacija životnog stila je, ističu iz IJZ, moćna javnozdravstvena sila kojom je moguće prevenirati pojavu predijabetesa i dijabetesa tipa 2 i postići uspjeh u prevenciji, liječenju i pojavi remisije u pojedinim slučajevima obolijevanja.
„Revitalizacijom postojećih populacionih savjetovališta domova zdravlja sa timom doktora, sestara, nutricionista, psihologa, fizioterapeuta bilo bi moguće uspješno sprovoditi preventivne mjere usmjerene na cjelokupno stanovništvo“, zaključili su iz IJZ.
Izvor: RTNK
