Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Strategiju za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata 2025–2028. godine, sa Akcionim planom 2025–2026. godine. Strategija je osmišljena sa svrhom unapređenja ključnog aspekta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori – kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, koji utiču na svakodnevni život njenih građana.
– U Crnoj Gori, kao i u mnogim zemljama, zdravstveni sistem se suočava sa višestrukim izazovima koji proizilaze iz brzih demografskih promjena, porasta prevalencije hroničnih nezaraznih bolesti, zastarjele infrastrukture, ograničenih finansijskih sredstava i potrebe za integracijom novih tehnologija. Ovi problemi zahtijevaju sveobuhvatan pristup reformi, koji ne samo da će poboljšati direktne zdravstvene rezultate, već i smanjiti ekonomska opterećenja povezana sa zdravstvenom zaštitom i poboljšati cjelokupno zadovoljstvo građana/ki zdravstvenim sistemom- navodi se u saopštenju.
Stoga je ova strategija pripremljena kroz inkluzivan proces u više faza, uključujući tehničku podršku Regionalne kancelarije za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/EUROPE).
– Dokumentom je definisano osam ciljeva i to: Strukturirano upravljanje kvalitetom zdravstvene zaštite, uspostavljanje sistema za praćenje neželjenih događaja, osiguranje održivog finansiranja zdravstvene zaštite usmjerene na kvalitet i sigurnost, razvijanje kulture kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti uz implementaciju i širenje dobre prakse, zatim timski pristup liječenju prilagođen potrebama pacijenata, unapređenje sistema za upravljanje kvalitetom i sigurnošću podataka, usklađivanje zdravstvenih ustanova sa međunarodnim i EU standardima u oblasti kvaliteta i rekonstrukcija infrastrukture i izgradnja novih objekata u skladu sa “zelenom” gradnjom- navodi se u saopštenju.
Jedna od planiranih aktivnosti je i formiranje nacionalnog tijela, pod okriljem Ministarstva zdravlja Crne Gore, koje će nadgledati, usmjeravati i unapređivati kvalitet zdravstvene zaštite i bezbjednosti zdravstvenih usluga u zemlji.
– Jedan od ciljeva ovog dokumenta je i uspostavljanje modela finansiranja zdravstvene zaštite koji će osigurati dugoročnu održivost zdravstvenog sistema, sa fokusom na poboljšanje kvaliteta i bezbjednosti i pružanje vrijednosti i jednakosti za pacijente. Razvijanje novog modela finansiranja zarada zdravstvenih radnika i saradnika koji nagrađuje kvalitet i efikasnost će zahtijevati prelazak sa finansiranja zasnovanog na obimu na finansiranje zasnovano na vrijednosti, gdje se resursi dodjeljuju prema poboljšanju zdravstvenih ishoda i efikasnosti liječenja za sve pacijente- saopštili su.
Planirana analiza listi čekanja u zdravstvenim ustanovama je ključna za identifikovanje problema i implementaciju mjera za poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama.
– Uspostavljanjem Elektronskog Zdravstvenog Kartona, korišćenjem informacionog sistema za prikupljanje podataka, kao i povratnim informacijama od pacijenata i zdravstvenih radnika o iskustvima sa listama čekanja stvoriće se preduslov za detaljnu analizu, koja će definisati sistemske probleme, specifične uzorke, kao i kratkoročne i dugoročne mjere i rješenja koja mogu značajno poboljšati pristup zdravstvenim uslugama- pojasnili su.
Planirana je izrada plana programa i metodologije edukacije iz oblasti kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti. U planu je izrada kurikuluma za osnovne i postakademske studije u oblasti kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti, kao i integracija istog u programe ustanova za obrazovanje zdravstvenog kadra Uvođenjem predmeta Kvalitet zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata u listu obaveznih za stručni ispit za zdravstvene radnike osiguraće da budući zdravstveni radnici imaju potrebno znanje i vještine u pružanju viskokvalitetne zdravstvene zaštite.
– Edukacija o bezbjednosti pacijenata pomoći će u smanjenju medicinskih grešaka i neželjenih događaja. Strategijom je, između ostalog, predviđena izrada Uputstva za prijavu i praćenje neželjenih događaja planirano je i definisanje finansijskog mehanizma za obeštećenja za neželjenje događaje. Okosnicu liječenja u XXI vijeku čine protokoli – kako klinički tako i prehospitalni – kako bi pružena medicinska pomoć bila adekvatna, a rizici i komplikacije svedeni na minimum. Stoga je planirana Izrada analize postojećih kliničkih smjernica, ali i izrada protokola za akutni koronarni sindrom, za kolorektalni karcinom, karcinom pluća, karcinom dojke, karcinom grlića materice. Ovim strateški važnim dokumentom Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore pokazuju opredijeljenost za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti cijelog zdravstvenog sistema, sa ciljem obezbjeđenja veće dostupnosti i uspješnosti liječenja, boljih uslova rada i, prije svega, veće sigurnosti pacijenata- navode.
