Rakija predstavlja simbol tradicije i posvećenog rada, povezuje generacije i čuva autentičnost, a podrška njenoj proizvodnji doprinosi lokalnoj ekonomiji, otvaranju radnih mjesta i globalnom predstavljanju Crne Gore kroz jedinstven i kvalitetan proizvod, poruka je sa četvrtog Rakija festa.
Proizvođač crnogorske rakije, Predrag Ražnatović, predstavio je rakije od dunje i loze, koje se proizvode od sirovina iz Murinskog polja i Bjelopavlića.
„Na tržištu smo već sedam-osam godina sa registrovanim proizvodima. Tradicija proizvodnje lozove rakije, rakije od dunje i drugih vrsta ovdje je duga, kao i u cijeloj Crnoj Gori“, istakao je Ražnatović, najavljući da u narednom periodu planiraju uvođenje noviteta.
Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju domaći proizvođači, Ražnatović je naglasio problem velike konkurencije stranih brendova.
„Potrebna je veća podrška države, jer trenutno za jaka alkoholna pića ne postoje subvencije. Proizvođači su prinuđeni da sve pokreću od nule, što nije slučaj u drugim državama,“ kazao je Ražnatović.
Smatra da Crna Gora ima veliki broj ljubitelja rakije, što je vidljivo na događajima poput Rakija festa, ali i kroz potrošačke trendove.
„Tendencije u potražnji se mijenjaju, ali mislim da smo i dalje veliki ljubitelji rakije. Najveći izazov za nas proizvođače je konkurencija stranih brendova, dok domaća konkurencija nije velika, jer nemamo puno registrovanih proizvođača sa akciziranim proizvodima na tržištu“ , rekao je Ražnatović.
Osim konkurencije, istakao je značaj jačanja domaćeg identiteta rakije kroz tradiciju.
„Skoro svaka druga kuća u selima Crne Gore ima neku vrstu proizvodnje rakije, najčešće za ličnu upotrebu. Važno je da se narod upozna sa domaćim proizvođačima i da ima priliku da proba naše proizvode. Drago nam je što imamo priliku da izlažemo na ovakvim manifestacijama“ , naveo je Ražnatović.
Srđan Mitić, predstavnik jedne od najstarijih destilerija u Srbiji, istakao je da se u posljednjih 20-30 godina broj destilerija značajno povećao, što je, kako navodi, s jedne strane pozitivno, ali sa sobom nosi i određene izazove.
„Konkurencija je uvijek dobrodošla, ali problem crnog tržišta i dalje postoji. Rakija se tradicionalno proizvodi u seoskim domaćinstvima, praktično u svakoj kući, što otežava plasman na tržištu. Nerijetko takva rakija završi u restoranima i kafićima, čime se ozbiljnim proizvođačima koji poštuju zakonske propise, koriste deklaracije i akcizne markice, smanjuje promet na domaćem tržištu“ , objasnio je Mitić.
On smatra da je glavni fokus ozbiljnih destilerija okretanje izvozu.
„Jedan značajan podatak je da je izvoz rakije iz Srbije u posljednjih nekoliko godina jedna od najbrže rastućih grana, kako na evropskom, tako i na američkom i drugim svjetskim tržištima“ , naveo je Mitić.
Ukazao je na još jedan izazov – prisustvo rakija koje se predstavljaju kao voćne, ali nisu uvijek jasnog porijekla i kvaliteta.
„Očekujemo da će država, privredna komora i druge institucije raditi na tome da zaštite ozbiljne domaće proizvođače. Potrebno je da tržište funkcioniše na način koji donosi korist ne samo proizvođačima, već i državi, kroz rad legalnih firmi“ , dodao je Mitić.
Prema njegovim riječima, rakija kao tradicionalno piće dobija sve više pažnje na globalnom nivou, posebno jer nudi nešto novo u poređenju sa već poznatim pićima poput viskija.
„Rakija privlači pažnju kao proizvod koji istovremeno čuva tradiciju i prenosi našu kulturu življenja na svjetska tržišta. Naša regija time pokazuje da ima nešto posebno da ponudi, a mi nastavljamo da razvijamo ovu tradiciju“ , istakao je Mitić.
Vesko Radović, uvoznik i distributer rakije iz Bosne i Hercegovine, na festivalu je predstavio bogat portfolio koji uključuje četiri vrste rakije – viljamovku, šljivu, jabuku i jabuku sa dodatnim aromama, kao i tri vrste likera – med, jagodu, orah i višnju. Uz to, u ponudi imaju i džin, koji je, prema njegovim riječima, rijetkost na Balkanu.
„Džin koji nudimo je prvi domaći, i to je nešto što ga čini posebnim. Ipak, najprodavaniji proizvod u našem portfoliju je rakija šljiva. Ova rakija ima geografsko porijeklo, odnosno sorte šljive od kojih je napravljena, što doprinosi njenom kvalitetu i popularnosti“, istakao je Radović.
Smatra da je rakija na Balkanu piće sa kojim se najviše identifikujemo.
„Rakija je simbol našeg regiona. Od područja do područja zavisi koja vrsta dominira, ali šljiva se kod nas u Crnoj Gori pokazala kao najzastupljenija i najtraženija,“ naveo je Radović.
Danijela Zlokolica, predstavnica destilerije iz Srbije, istakla je da posebnost njihovog brenda leži u konceptu rakije iz “ženske ruke”.
„Zaokružili smo proces proizvodnje – od sopstvenih zasada voća, za koje je zaslužan moj suprug, do prerade i destilacije, u čemu sam ja uključena. Na taj način spojili smo ljepote prirode i preciznost obrade kako bismo dobili vrhunski destilat. Kvalitetan destilat zahtijeva kvalitetnu sirovinu, i upravo zato sami uzgajamo voće“, navela je Zlokolica.
Zlokolica, koja je tehnolog po struci, pojašnjava da destilerija proizvodi viljamovku, rakiju od dunje i rakiju od kajsije, a da svaka od ovih rakija zadržava prirodnu bijelu boju, kako bi očuvala voćnost i omogućila da se osjeti izvorni ukus voća.
„Svaka voćka ima specifične zahtjeve u preradi, od enoloških sredstava do pristupa proizvodnji. Iako je šljivovica najtraženija rakija u Srbiji, u Vojvodini nemamo odgovarajuće sorte šljiva za vrhunski kvalitet, pa smo se fokusirali na ove tri vrste rakija“, objasnila je Zlokolica.
Kazala je da žele da očuvaju tradiciju rakije, ali i da je približe mlađim generacijama.
„Ovakvi festivali su idealna prilika za promociju naših proizvoda, gdje potrošači mogu da degustiraju razne vrste rakija i upoznaju se sa načinom njihove proizvodnje“, rekla je Zlokolica.
Naglasila je da je njihova destilerija sertifikovana prema standardima menadžmenta i bezbjednosti hrane, što potrošačima garantuje sigurnost i kvalitet.
PR i marketing menadžerka Hotela CUE Podgorica, Jelena Gardović, kazala je da je ovogodišnje izdanje Rakija Festa, organizovano u okviru tog hotela, do sada najposjećenije, kako po broju posjetilaca, tako i po broju izlagača.
„Ove godine okupili smo 26 izlagača koji predstavljaju 32 brenda i čak 190 različitih vrsta rakija. Među izlagačima su proizvođači i distributeri, prvenstveno iz Crne Gore, a potom i iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, kao i Italije“, navela je Gardović.
Festival je, kako je dodala, odlična prilika za poslovne ljude da se povežu, razmijene iskustva i čuju inspirativne priče o porodičnim tradicijama pravljenja rakije, koje su spojene sa savremenim metodama proizvodnje.
„Još uvijek je rano govoriti o tradiciji, ali svakako želimo da Rakija Fest postane tradicionalan događaj. Pozivamo sve da nam se pridruže i sljedeće godine“, poručila je Gardović.
Izvor: Gradski.me
